Hrvatska Mensa održava testiranje inteligencije u subotu 9. prosinca u Koprivnici. Testiranje će provoditi ovlašteni Mensin psiholog, a rezultat testiranja stiže na e-mail adresu svakog pristupnika u roku od mjesec dana. Svi koji ostvare rezultat bolji nego 98 posto populacije, u vrlo kratkom roku zaprimit će poziv na učlanjenje u Hrvatsku Mensu, koja trenutno broji gotovo 1300 članova.
Testiranje u Koprivnici održava se u Gimnaziji Fran Galović, i to po prvi puta nakon šest godina, a po treći sveukupno.
– Prijava na testiranje moguća je putem webshopa Hrvatske Mense webshop.mensa.hr, na kojem se može pronaći više informacija o testiranju, a na kojima primarni cilj nije postati članom Hrvatske Mense, nego testirati inteligenciju, što se i naglašava na svakom testiranju, navode u pozivu.
Minimalna dobna granica za pristupanje testiranju je 14 godina, a mlađi od 18 godina trebaju doći u pratnji roditelja ili staratelja. Testovi inteligencije koji se koriste su rodno i dobno neutralni, zasnivaju se isključivo na slikama, te za uspješan rezultat na testu nije potrebno prethodno znanje, poznavanje matematike, razina obrazovanja niti znanje jezika.
– Zadovoljstvo nam je održati testiranje inteligencije u Koprivnici 9. prosinca, uzevši u obzir da je testiranje u Koprivnici kao i u ostalim gradovima slične veličine, dio višegodišnjeg plana održavanja testiranja u većim regionalnim središtima s ciljem širenja mreže članova diljem cijele države, rekao je Mario Erceg, predsjednik Hrvatske Mense.
Što su testovi inteligencije i IQ?
Testove inteligencije čini niz zadataka kojima se mjeri sposobnost stvaranja apstraktnih predodžbi, učenja, te svladavanja novih situacija. Najčešći testovi inteligencije su Stanford-Binetov test inteligencije i Wechslerov test inteligencije. Stanford-Binetov test inteligencije je američka prilagodba francuskog Binet-Simonovog testa inteligencije, a prvi put ju je 1916. godine koristio Lewis Terman, psiholog sa sveučilišta Stanford.
Rezultat testa je izražen u jedinicama kvocijenta inteligencije (intelligence quotient ili IQ). Takav koncept je prvi predložio njemački psiholog William Stern, a usvojio Lewis Terman u Stanford-Binetovom testu inteligencije. IQ je isprva bio računan kao omjer mentalne starosti osobe i njene stvarne dobi, pomnožen s brojkom sto. Tako na primjer, ako bi dijete staro 10 godina postiglo na testu inteligencije rezultat na razini koji postižu prosječna 12-godišnja djeca, njegov bi IQ bio: (12/10) X 100 = 120. Međutim, u današnje vrijeme mali broj testova uključuje izračunavanje mentalne starosti, no ipak rezultat testa se izražava kao IQ. Danas se IQ izračunava iz statističkog postotka ljudi za koje se očekuje da imaju određeni IQ. Rezultati testova inteligencije slijede normalnu distribuciju, što znači da većina osoba postiže rezultate oko sredine distribucijske krivulje, a vjerojatnost postizanja rezultata daleko od sredine krivulje naglo opada.
Prosječni kvocijent inteligencije (IQ) iznosi 100, a prosječni centil je 50. Prosječni rezultat je onaj između 25. i 75. centila (IQ/sd15 90-110) te istog ostvari 50 posto ukupne populacije. Rezultat iznad 75. centila (IQ/sd15 > 110) je iznadprosječan i istog može ostvariti manje od 25 posto ukupne populacije. Rezultat iznad 90. centila (IQ/sd15 > 120) je visoko iznadprosječan i istog može ostvariti svega 10 posto od ukupne populacije. IQ/sd15 131 ili više, odnosno centil 98 ili više znači da je postignut rezultat unutar gornjih 2 posto ukupne populacije na testu inteligencije te je time ispunjen uvjet za primanje u članstvo Mense.
