Zbog čega tako malo starijih osoba prima nacionalnu naknadu

Prije tri godine u prvim raspravama o naknadi za one koji nisu ostvarili nikakav radni staž govorilo se o nacionalnoj mirovini i dugo je trebalo dok smo mi u HSU i umirovljeničkim udrugama uvjerili zakonodavca ‘da se to ne može zvati mirovina, jer iza nje ne stoji radni staž, ni uplaćeni doprinosi’. Pa je prema zakonu pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe mogao ostvariti hrvatski državljanin koji je ispunio osnovne uvjete, a to je da je navršio 65 godina života i da mu je prebivalište u Hrvatskoj u neprekidnom trajanju od 20 godina. Osim toga mora ispunjavati i ostale uvjete, a to su: a) da nije korisnik mirovine niti osiguranik u obveznom mirovinskom osiguranju, b) da prihod članova kućanstva mjesečno ne prelazi iznos utvrđene naknade (u 2023. iznosi 108,94 eura (820,80 kuna), c) da nije korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu ili prava na uslugu smještaja prema propisima o socijalnoj skrbi ili d) da nije sklopio ugovor o dosmrtnom ili doživotnom uzdržavanju. Zahtjev za nacionalnu naknadu može se podnijeti bilo kada i to osobno u područnoj jedinici HZMO-a prema mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva, preporučeno poštom ili elektroničkim putem.


U travnju je nacionalnu naknadu dobilo samo 6.592 korisnika, što je državni proračun koštalo oko 792,5 milijuna eura. Člankom 9. Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe propisano je, da se svota nacionalne naknade za starije osobe usklađuje od 1. siječnja svake kalendarske godine prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena iz prethodne godine u odnosu na godinu koja joj prethodi, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, ako je stopa veća od nule. Odluka o usklađivanju svote nacionalne naknade za starije osobe od 1.1.2023. drugo je usklađivanje od stupanja na snagu Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe, a donesena je na temelju službenih podataka Državnog zavoda za statistiku o stopi promjene indeksa potrošačkih cijena u RH za razdoblje I.-XII. 2022. u odnosu na razdoblje siječanj-prosinac 2021. godine koja iznosi 10,8 posto.

Kriva procjena Ministarstva rada i socijalne politike

 Isplata nacionalne naknade počela je 1. siječnja 2021. godine u mjesečnom iznosu od 800 kuna, od tada je dva puta usklađivana – 1.1.2022. je povećana na 820,80 kuna, a sada od 1.1.2023. iznosi 120,71 euro (909,49 kuna). Kod pripreme zakona procijenjeno je da bi od 860.000 osoba starijih od 65 godina moglo biti oko 50.000 potencijalnih korisnika naknade, ali bi uvjete za ostvarivanje prava na naknadu moglo ispuniti dvostruko manje osoba. Tako je procijenjeno da će u 2021. godini oko 19.700 osoba, a u 2022. godini 21.550 osoba ostvariti pravo na nacionalnu naknadu. Podneseno je 13.267 zahtjeva, no pozitivno ih je riješeno tek oko 54 posto. Nakon što je Ministarstvo rada i socijalne politike analiziralo učinke Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe pokazalo se da zakon obuhvaća znatno manje osoba nego u projekcijama za prve dvije godine primjene jer je pravo na naknadu ostvarilo samo 7172, umjesto 21.550 osoba. Ministarstvo je ocijenilo kako je na toliku razliku utjecalo povećanje iznosa zajamčene minimalne naknade, s obzirom na to da tu dolazi do preklapanja u obuhvatu potencijalnih korisnika. Osim toga, radi se o relativno novom institutu u Hrvatskoj, pa unatoč kampanji HZMO-a i dalje ima dosta potencijalnih korisnika, npr. onih u ruralnim područjima, koji ne primaju nacionalnu naknadu. Najčešći razlozi odbijanja zahtjeva su propisani cenzus, neispunjavanje uvjeta prebivališta, korištenje zajamčene minimalne naknade te nenavršena starosna dob od 65 godine. Od svih korisnika nacionalne naknade žene su 64 posto, a prosječna dob korisnika je 73 godine. Zbog toga je, da bi povećalo broj korisnika ove naknade, Ministarstvo predvidjelo izmjene Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe s planom primjene od 1. siječnja 2024. godine.

Ovaj strogi zakon mora doživjeti transformaciju


 Resorni ministar Marin Piletić svjestan je da ovaj iznos nacionalne naknade ne može biti dostatan za zadovoljenje osnovnih životnih potreba pa je nužno vidjeti mogućnosti unapređenja tog instituta. Najavio je mogućnost ublažavanja uvjeta za ostvarivanje prava, posebno kod utvrđivanja prihodovnog cenzusa i propisanog prebivališta od 20 godina. Umirovljeničke udruge u više su navrata ukazivale na još jedan problem malog broja korisnika naknade, a to je što u samom zahtjevu za naknadu treba obavezno upisati IBAN banke, a sigurno je da te stare osobe iz ruralnih sredina u zabačenim naseljima, koje žive same, nemaju otvoren račun u nekoj banci. Ako osoba koja traži naknadu nema otvoren bankovni račun, ne može ni predati zahtjev, jer je IBAN obavezan podatak. Zbog toga je ministru upućen zahtjev o isplati nacionalne naknade putem pošte, pa bi se tom izmjenom povećao broj korisnika. Očito je da informacija o pravu na taj dodatak nije došla do onih najsiromašnijih koji žive u malim mjestima, gdje nema ni banke, ni pošte, čak ni prijevoza. Postavlja se i pitanje je li Ministarstvo namjerno postavilo niz uvjeta za ostvarenje ove naknade i da bi se uštedjelo na državnom proračunu. I gle sad čuda: danas kad je proračun ‘pun kao brod’ Vlada pušta proziran probni predizborni balon i predlaže nešto nezamislivo. Predlaže smanjenje stope mirovinskih doprinosa, još se ne zna kome, koliko i kako dugo, a državni proračun će umjesto tih zaposlenika za njih uplatiti mirovinski doprinos, kako bi jednog dana imali mirovinu, kao da su sami uplatili taj dio doprinosa. Pravi perpetum mobile!

Vlada RH trenutno uživa u ‘lovi do krova’ zbog izvrsnog punjenja proračuna kao posljedici galopirajuće inflacije i nadi u opet jednu rekordnu turističku sezonu pa si može dozvoliti ovakvu ‘akrobaciju’. Pitanje je samo do kada. Što će biti kad se prepolovi stopa inflacije na predviđenih 6,6 posto ili ako se, ne daj Bože, i u ljetnim mjesecima dogodi ovakva kišna havarija? Sigurno je u tom slučaju da nam neće doći Nijemci, naši najbrojniji gosti, da sedam dana šetaju pod kišobranima i gledaju u tmurno i kišovito nebo.

 

Vezani članci

Najčitanije