Nećemo dozvoliti daljnju fleksibilizaciju Zakona o radu kao što bi to svim srcem željeli predstavnici poslodavaca, kazao je za Glas Podravine i Prigorja Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Govoreći o aktuelnim pregovorima o Prijedlogu izmjena Zakona o Radu koji se odvijaju između nadležnog Ministarstva, Hrvatske udruge poslodavaca te predstavnika sindikata, Sever kaže da taj proces ne teče glatko što njega samog ne začuđuje.
– Sindikalna strana smatra da je postojeći Zakon dobar i da ga ne bi valjalo u bitnome mijenjati. On nije savršen, ali na prihvatljiv način regulira odnose poslodavaca i radnika – riječi su prvog čovjeka Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Napominje da razgovori o mogućim izmjenama traju otprilike dvije godine, ali su prekidani zbog pandemije koja je onemogućavala sastajanje pregovarača. Pregovori su ponovno aktualizirani prije tri mjeseca s namjerom da izmjenjeni zakon bude usvojen još ove godine na što Hrvatsku obvezuju sporazumi s Europskom komisijom.
Severa nije začudilo da su poslodavci tijekom pregovora odmah naznačili kako je njihova želja dodatno olakšanje sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme. Smatra da je postojeća zakonska regulativa sama po sebi isuviše fleksibilna pa bi dodatno zadiranje u taj segment Zakona o radu samo išlo na ruku politici iseljavanja radne snage iz Hrvatske.
– To nije stav samo sindikalne strane u pregovorima. Da je kombinacija niskih plaća i nestalnih oblika rada glavni uzrok iseljavanja radno sposobnog stanovništva, potvrđuju i demografi koji duže vrijeme proučavaju ovaj zabrinjavajući trend – kaže Sever dodajući da su predstavnici radnika zauzeli stajalište kojim zagovaraju dodatnu defleksibilizaciju odnosa poslodavca prema zaposlenicima. Dakle, po njemu, Zakon o radu treba dodatno regulirati sklapanje ugovora o radu, a ne ga još više olabaviti kako bi išao na ruku isključivo poslodavcima. Tvrdi da je iz zrakoplova vidljivo kako je od izmjene Zakona o radu iz 2003. godine pa do danas, na snazi zlouporaba aktualnog instituta rada na određeno vrijeme. Praktički svake godine među svim novozaposlenima je između 94 i 96 posto onih koji su potpisali s poslodavcem ugovor o radu na određeno. Takvu praksu treba zapriječiti, a ne raditi dodatne ustupke poslodavcima kako to žele u HUP-u.
Prijedlog izmjene Zakona o radu ide u smjeru da se unutar tri godine može sklopiti s radnikom maksimalno tri ugovora o radu na određeno. Poslodavci bi pristali na takav prijedog, ali samo ako bi se otvorili novi ventili koji bi im olakšali otpuštanje radnika zaposlenih na neodređeno vrijeme.
– Na sreću u ovoj etapi pregovora rad na određeno i neodređeno nije na tapeti, a kada dođe i do toga mi ćemo imati jasne argumente kojima ćemo štiti postojeću regulaciju i tražiti dodatu zaštitu očuvanja radnih mjesta – uvjerava nas Sever.
On kaže da se predstavnici sindikata suprodstavljaju tezi prema kojoj je tržište rada u Hrvatskoj isuviše regulirano i da samim time nije konkurentno kako to tvrde Poslodavci. Sever se slaže da je naše tržište rada znatnije regulirano nego što su ona u razvijenim državama Europske unije. Ipak, tamošnje radnike štite kolektivni ugovori koji zahvaćaju gotovo sve grane gospodarstva pa stoga i nije nužna regulacija tržišta rada kakvu imamo u Hrvatskoj.
– Dokle god poslodavci izbjegavaju sklapanje granskih ugovora, do tada tržište rada treba biti pod okriljem ovakve takozvane prekomjerne regulacije – inzistira Sever i dodaje da su samo radici u građevinarstvu zaštićeni granskim ugovorom.
Komentirao je i najavu prema kojoj bi se u dogledno vrijeme regulirao i rad od kuće. To je još jedna od točaka budućeg prijepora između predstavnika poslodavaca i radnika jer prvi već iskazuju želje da se brojne obaveze poslodavaca, poput zaštite na radu, spuste na same zaposlenike koji rade na izdvojenom mjestu rada.
Kao još jednu temu razmimoilaženja za pregovaračkim stolom, Sever ističe dodatni rad. Svjestan je da radnici priželjkuju regulaciju dodatnog rada kako bi podebljali siromašne kućne budžete.
– Regulaciju dodatnog rada priželjkuju radnici, a ta je želja ustvari nužnost stvorena niskim plaćama na hrvatskom tržištu rada. Stoga tu treba biti oprezan, odnsono omogućiti takav rad svakome tko je spreman na dodatno zapošljavanje, ali ne na način da postane predmetom izrabljivanja – ističe predsjednik Sindikata koji je u strahu da će se dodatni rad, ako će se podilaziti željama poslodavaca, obavljati u vrijeme vikenda i za trajanja godišnjeg odmora kod prvog poslodavca.
– Ako će regulacija dodatnog rada omogućiti takvo izrabljivanje radnika, dobit ćemo vojsku premorenih zaposlenika koji će sve više koristiti bolovanje i bit će manje radno sposobna – zaključio je Sever.
Dodajmo ovome da se izmjenama Zakona o radu moraju utvrditi i stvari poput radnog vremena radnika, oprema za rad koju je poslodavac dužan nabaviti, instalirati i održavati, uporaba vlastitih strojeva, alata i naknadi troškova, naknada drugih troškova, način osposobljavanja. Osim navedenoga, za zakonodavca i predlagatelje ostaju još mnoga otvorena pitanja kad se radi o radu od kuće, a koja će trebati što prije riješiti s obzirom na novonastale trendove na tržištu rada.
