Da nije bilo Zvonimira Mršića na čelu grada Koprivnice i aktivistice Helene Hećimović koja je svojski gurala ideju da se Koprivnica mora profilirati kao urbana cjelina koja će biti predvodnik u zelenim politikama, vjerojatno nas ne bi krasila titula ‘Najbolji Eco City grad’ koja joj je dodijeljena prije koji dan. Prethodnu rečenicu izrekla je jedna mlada poduzetnica, dometnuvši kako smo svi mi samo sljedbenici onoga što su spomenute osobe trasirala kao put kojim nam se valja kretati.
Kad bolje razmislimo, doista dolazimo do zaključka da su Mršić i Hećomović bili predvodnici onoga u što se danas transformirala i transformira Koprivnica. Imali smo k tome sreću da su njihovi nasljednici nastavili tim zacrtanim putem.
Voda, bicikl i cipelcug
Mršić je čovjek koji je i prije nego što je Europa sufinancirala gradnju pročistača za otpadne vode, iznašao hrabrosti i pokrenuo projekt gradnje tada najsuvremenijeg takvog postrojenja u Hrvatskoj.
I malim koracima pokazivao je građanstvu kako se valja kretati u javnom prostoru. Bicikl i cipelcug za njega su bili alfa i omega održivog javnog prometovanja. Stoga ne čudi da je za njegova mandata izgrađeno najviše pješačko-biciklističkih staza. Možda njihova izvedba nije bila po volji mnogih građana koji su se žalili da biciklističke staze nisu u ravnini s prometnicama, ali on je taj koji je s Helenom uz postojeće prometnice gurao gradnju biciklističkih staza. Zahvaljujući tome, danas je nezamislivo krenuti u rekonstrukciju bilo koje ulice, a da se pritom ne razmišlja o prostoru za biciklističke staze.
Očuvanje prirodne baštine
Helena Hećimović kao začetnica Europskog tjedna kretanja u Koprivnici i koordinatorica projekta Civitas Dyn@mo davala je svu svoju energiju kako bi osvijestila građane da barem tjedan dana ostave svoje zagađivače u garažama i zbog sebe samih, ali i drugih protegnu noge. Unutar projekta Civitas Dyn@mo prve kilometre napravio je i naš BusKo koji je do sada prevezao više od 25.000 stanovnika. Neki su kritizirali i kritiziraju njegov izgled i domet, ali neosporna je činjenica da smo među prvima u Hrvatskoj dobili zeleni javni prijevoz na čijim temeljima, ako bude više pameti, možemo razviti još bolji i efikasniji javni prijevoz u skladu sa zelenim tendencijama.
Helena se među prvima usprotivila tada neodrživom radu odlagališta smeća Piškornica, zahtijevajući da se na tom prostoru primjenjuju najviši europski standardi odlaganja i obrade otpada.
Svojim je djelovanje izlazila i izvan granica Koprivnice pa se sjećamo da je putem Glasa Podravine i Prigorja upozorila na mogućnost gradnje elektrane Novo Virje na Dravi koja je prijetila negativnim utjecajem na floru i faunu koja gravitira našoj rijeci. Svojim je glasom i glasom volontera koje je predvodila zaustavila taj potencijalni ekocidni projekt.
Ishodište za današnje solarne elektrane, gradnja punionica za električne automobile, planiranje štedljive javne rasvjete i sve ono što nas čini Eco City gradom, možemo reći da se nalazi u javnim politikama za koje su se zalagali Mrle i Helena. Oni su u Koprivnicu uveli u modu zelenu boju.
