Već nekoliko godina Križevci su visoko rangirani na ljestvici gradova koji uspješno koriste sredstva iz EU fondova, a prije nekoliko dana križevačka gradska uprava dobila je priznanje kao grad koji je u posljednjih godinu dana povukao najviše europskog novca. Tim povodom popričali smo s gradonačelnikom Mariom Rajnom koji se osvrnuo na projekte koje križevačka vlast provodi, ali i buduće planove te nam otkrio svoje daljnje političke ambicije.
Ova vam nagrada sigurno godi, recite o kojim se projektima radi i koliko ste uopće novca povukli iz europskih fondova?
Ona je ogledalo rada naše gradske uprave, a posebno me raduje što je nagrada rezultat mjerljivih efekata. Promatralo se razdoblje od 2015. do 2017. godine, a u tom referentnom periodu Grad je osigurao čak 70-ak milijuna kuna za brojne projekte u školstvu, obnovi prometne infrastrukture, turizmu i energetskoj obnovi zgrada. Najveći dio novca otpada na Razvojni i tehnološki park, a od značajnijih tu je još i projekt Cyclo-Net za koji smo osigurali 1,6 milijun eura. Samo u proteklih godinu dana odobreno nam je pet projekata čija je vrijednost oko dva milijuna eura, a riječ je o pomoćnicima u nastavi, besplatnoj školskoj prehrani socijalno ugroženih učenika, izgradnji nerazvrstane ceste Male i Velike Sesvete, energetskoj obnovi zgrade Dječjeg vrtića Križevci te ekološkom projektu I ja odvajam. Imamo kontinuirani pristup, sjajne ljude koji pišu projekte i već pripremaju dokumentaciju za nove natječaje što me čini izuzetno ponosnim gradonačelnikom.
Koji bi projekt izdvojili kao najznačajniji za daljnji razvoj Križevaca?
To je sigurno projekt Aglomeracija Križevci bez kojeg nema daljnjeg razvoja ovog kraja i novih poduzetničkih investicija jer nitko vam neće doći ukoliko nemate riješenu komunalnu infrastrukturu. Projekt je za sada procijenjen na iznos od 255 milijuna kuna, a u iduće dvije godine taj će se novac indirektno implementirati u lokalno gospodarstvo što će za gospodarske subjekte biti vrlo značajno.
No, bilo je prozivki da kasnite s projektnom dokumentacijom . Kakvo je uopće stanje, u kojoj ste fazi?
Dok su gradovi oko nas realno radili nekoliko godina na prikupljanju dokumentacije, mi smo se sudski sporili. Sad smo u situaciji da u idućih 10 mjeseci moramo ubrzati aktivnosti i to je najveći izazov svih dionika procesa, a to su Grad, Hrvatske vode i Vodne usluge. Bilo je napetosti u procesu, no sve ide k svojem konačnom cilju. Neupitna je činjenica da smo vrlo blizu da u prvom kvartalu 2019. godine ugovorimo grupe nabave koje su definirane hodogramom. Projekt je podijeljen u šest grupa nabave, izgradnja mreže bi krenula iduće godine, a kroz posebnu nabavu i izgradnja pročistača. To je vrlo optimističan datum, no uspjet ćemo u tome.
Kad smo kod vode, možete li nam pobliže pojasniti projekt HealingPlaces? Hoće li možda Križevčani u budućnosti dobiti toplice ili je projekt isključivo energetske prirode?
Imamo potencijal geotermalne bušotine na našoj bušotini Križevčanka1 koji je primarno predviđen za iskorištavanje u smislu zagrijavanje zgrada i proizvodnju u plastenicima. No, s obzirom da ležimo na izvoru od 68 stupnjeva, a istraživanja su potvrdila da ta voda ima i potencijal za korištenje u zdravstvene svrhe, u radijusu od tri kilometra od izvora mogli bi graditi i toplice i usmjeriti se prema zdravstvenom turizmu. Radi se na investicijskoj studiji kojom ćemo nuditi lokacije investitorima za razvoj upravo tog lječilišnog aspekta.
Dotaknimo se malo i problema koji muči brojne Križevčane, a to su blokade i pitanje zaposlenosti. Prvi ste grad po broju blokiranih osoba u Hrvatskoj. Kako to tumačite?
To je kumulativni problem više faktora koji sežu još iz vremena početka krize 2009. godine na što se nadovezao i propast gospodarskih subjekata na području grada što je prouzročilo ovakvo stanje. Mnoge su obitelji ostale bez posla i naši sugrađani nose breme neotplaćenih kredita, no mi nastojimo pomoći koliko je u našoj moći. Javni radovi, usmjeravanja na prekvalifikaciju, samo su neke od mjera koje provodimo. Spomenuo bih kako smo krajem 2017. imali 270 više zaposlenih osoba s područja grada nego na početku godine te kako su početkom 2018. Križevci bili prvi u Hrvatskoj s najvećim padom stope nezaposlenih.
Kako u zapošljavanju mogu pomoći Razvojni centar i tehnološki park te Poslovna zona Gornji Čret?
U RTCP-u je oko 30-ak poduzetnika koji se eksponencijalno razvijaju uz podršku Grada. Primjer je mlada informatička tvrtka Speck koja je krenula s dva zaposlenika, a danas nakon samo godinu dana rada traže 13. djelatnika. To je informatička i vrlo konkurentna branša koja zahtjeva adekvatnu radnu snagu pa danas na tržištu osobe sa informatičkim znanjem lako nalaze posao. Čret je s druge strane izazovnija priča u kojoj je zastupljena industrija drugog tipa, no i ona je danas visoko automatizirana pa njezin potencijal treba promatrati kroz tu prizmu. Činjenica je da tamo imamo dva poduzetnika te zainteresirani poslovni subjekt iz metaloprerađivačke industrije kojeg zanimaju proizvodne hale, no nedostaje kvalificirane radne snage – CNC operateri, mehatroničari, pa tek treba vidjeti što će biti s pregovorima.
U Gornjem Čretu ste najavljivali i gradnju Agrocentra?
Za sada je to projekt u manjem obujmu jer smo u razgovorima s proizvođačima zaključili da je tržištu prvo potrebna klaonica. Čekamo natječaj za izgradnju takvog vida prerade, a njegovo raspisivanje očekujemo početkom proljeća iduće godine i sigurno ćemo aplicirati. U drugoj fazi bi gradili hladnjače, ali tek nakon što se detektiraju potrebe na tržištu. Imamo 59 sela koje nas okružuju, treba vidjeti što i koliko se proizvodi te gdje to u konačnici plasirati.
Bivši gradonačelnik Branko Hrg često Vas proziva da u svojem mandatu niste pokrenuli vlastite projekte već da se „kitite“ tuđim perjem i već pripremljenim projektima koje je ostavio u nasljeđe. Što kažete o tome?
Projekti nisu niti moji niti od gospodina Hrga, već pripadaju građanima Križevaca te nizu ljudi koji su radili i još uvijek rade na njima. Ovaj grad upravo njima duguje zahvalnost, a političari i dužnosnici se moraju baviti osiguranjem dodatnih izvora kako bi ih realizirali. Projekti su nešto što radimo za budućnost naših građana, a bilo kakvo vraćanje u prošlost i prozivanje tko je za što zaslužan je apsolutno deplasirano i u takvoj retorici neću sudjelovati.
Oštre prozivke išle su i po pitanju gradnje atletske staze? Kad se može očekivati neki značajan infrastrukturni zahvat?
Projektna dokumentacija je spremna, a riječ je o sveobuhvatnom projektu izgradnje turističko sportske infrastrukture koja se prijavljuje na prekograničnu suradnju. On uključuje, osim toliko spominjane rekonstrukcije atletske staze, borilišta na gradskom stadionu te nastavak izgradnje trase prema Ratarnoj gdje će se uz trim staze uspostaviti dodatni sadržaji. Uz nas, partner na projektu vrijednom 1,5 milijun eura je i grad Nagyatad, a natječaj i rezultate očekujemo tijekom 2019 godine.
Hoćete li u ovom mandatu nešto učiniti po pitanju sportske dvorane u OŠ Ljudevita Modeca? Roditelji kažu kako se boje za svoju djecu koja su primorana odlaziti u dislociranu dvoranu preko opasnog raskrižja?
Imamo aktivnu građevinsku dozvolu za projekt dvorane, no nastojim novelirati projekt te procijeniti može li se prilikom izgradnje dvorane ostvariti i dodatna korist u smislu gradnje novih učionica, kako bi u trogodišnjem razdoblju mogli ostvariti jednosmjensku nastavu. Svjesni smo da nam djeca već 20 godina na tjelesni odgoj odlaze 700 metara do glavne dvorane te prolaze riskantna raskrižja. Pojačali smo mjere opreza u pogledu svjetlosne signalizacije na opasanim prelazima, poput onog na zebri u Potočnoj ulici, no radimo na tome da što prije djeci osiguramo dvoranu u školskom dvorištu. Uložit ćemo i napor da u suradnji s nadležnim ministarstvima ublažimo financijski teret koji pada na Grad kao osnivača škole.
Prije nekoliko mjeseci lomila su se politička koplja po pitanju lokacije ispostave Državnog arhiva u Križevcima. Planirate li i dalje zadržati tu ustanovu?
Nikad nije bilo sporno da želimo Državni arhiv, taj projekt ide i sigurno ćemo zadržati tu ustanovu. Nesretna okolnost u toj priči jest ta da je Hrvatskom arhivskom vijeću koje daje mišljenje o lokaciji, istekao mandat pa se čeka da to sada učini novo vijeće koje će vjerujem, potvrditi pozitivno mišljenje prvog vijeća. U proračunu za 2019. ili u projekciji za 2020. otvorit ćemo stavku za Državni arhiv, bez obzira što Ministarstvo kulture daje podršku financiranja opreme. Želimo biti spremni i prije raspisivanja natječaja.
U kakvom ste odnosu sa Željkom Lackovićem, on je isto „bacio oko“ na Državni arhiv?
Kolega Lacković ima više ideja što bi sve htio u Đurđevcu, no smatram da bi lokalne politike trebali artikulirati lokalni čelnici, a Đurđevac ima svojeg gradonačelnika. Razumijem brigu kolege Lackovića koji nastupa s funkcije saborskog zastupnika koja uvijek ima veću političku konotaciju.
Jeste li se razišli zbog Vašeg inzistiranja da se s političkom platformom nezavisnih ne izađe na iduće parlamentarne izbore? Imate li uopće ambicija za odlazak u Sabor?
Moja je jasna odrednica bila da se želim aktivirati kao lokalni čelnik u Križevcima i odraditi najbolji posao. Misli li netko sa strane da treba preskakati stepenice u vrlo kratkom roku, to nije moj problem. Konzumiranje potencijalnog saborskog mandata je za mene prerano, to nije ono što bi ovom trenutku Križevcima doneslo direktnu korist.
Što se događa s Udrugom nezavisnih gradonačelnika i načelnika, od svih nezavisnih u Koprivničko-križevačkoj županiji izgleda da jedno vi niste digli ruke od Udruge?
Ona funkcionira normalno i ja sam član bez ikakvih dodatnih statutarnih funkcija. Dokle god je to mjesto na kojem se može ostvariti neka korist za Križevce participirat ću u radu udruge. Recentan primjer je da sam s kolegom Antom Dabom razgovarao o pitanju aglomeracije, dao mi je kvalitetne informacije koje će nam uvelike pomoći. Udruga je imala težnju da bude lobistička organizacija, no moram biti iskren i reći da sam se okrenuo sebi i stvaranju vlastitih suradnji s osobama koje mogu biti od pomoći Križevcima.
Kakav je odnos s Gradom Koprivnicom, jeste li zadovoljni suradnjom?
S gradonačelnikom Mišelom Jakšićem imam vrlo korektan odnos jer naša dva grada imaju mnogo zajedničkih strateških interesa. I ova brza cesta do Koprivnice, koja je stalno u fokusu, od velikog je interesa za Križevce jer će na taj način doći do još veće fluktuacije ljudi što je dobro za sve nas u turističkom i gospodarskom smislu.
Kako funkcionira koalicija s SDP-om i HSS-om na lokalnoj razini?
Dokle god se provode politike koje su zacrtane u našem programu suradnja je vrlo korektna i podrška je na razini uz međusobno uvažavanje mišljenja. Ono što smo podastrli ljudima u kampanji ćemo ostvariti, nemam selektivno pamćenje da bih nešto odbacio. S oporbom imam konstruktivavan odnos bez obzira na povišene tonove. Politička kultura je napredovala i najviše se borimo argumentima, ne spuštamo se na osobne prepirke, to veseli i pokazuje zrelost.
Iza Vas je godina i pol mandata na gradonačelničkoj funkciji, kako bi ste ocijenili svoj dosadašnji rad?
Pomaci su vidljivi, no možemo i moramo bolje. Krenuli smo u digitalizaciju kompletne uprave što će povećati efikasnost i dostupnost kod građana, a iznimno me veseli što imamo čitav set aktivnosti koje definiraju grad Križevce kao grad prijatelja djece. Siguran sam da ću, kad dođe iduća predizborna kampanja, imati vrlo opipljive rezultate i jasno ostvarene projekte koji će biti kvalitetan temelj za sljedeće mandatno razdoblje.
Znači li to da ste definitivno odlučili ići u borbu i za drugi mandat?
Zagovornik sam da se odrade dva mandata jer to je realni ciklus u kojem se mogu vidjeti osjetni pomaci na komunalnoj i prometnoj infrastrukturi. Oko sebe imam grupu ljudi koji me nadopunjuju, a strateški gledajući isplativo je ulagati u ljude koji mogu nastaviti posao. Grad Križevci nikad neće biti Mario Rajn niti težim tome, na meni je da najbolje odradim najbolje svoj posao. Ako i ne potvrdim drugi mandat, uvijek ću biti na dispoziciji, spreman sam ići i lopatom okolo i saditi drveće ako zatreba. Križevci uz pametno vođenje javne politike mogu imati velike koristi u narednom razdoblju, to je ideja s kojom se svaki dan budim.
Ima li ipak nešto što niste očekivali i što Vas je iznenadilo kad ste preuzimali funkciju gradonačelnika?
Moram priznati da prelazak iz privatnog u javni sektor nije prirodni nastavak karijere i trebao je neki period da se priviknem na nove organizacijsko-menadžerske paradigme koje su u javnom sektoru ipak drugačije. Uz sva nastojanja i dobru volju, procesi u javnom sektoru teku sporije i uključuju više aktera pa za istu stvar morate često zvati više puta. U tom smislu posao koji obavljam iziskuje mnogo strpljenja. To nisam očekivao, no nadam se da će se i ti procesi ubrzati.
OKVIR
U dijelu križevačke javnosti moglo se čuti i dosta kritika na račun ovogodišnjeg Spravišća na kojem ste osvježili koncept novim redateljem i pristupom? Hoćete li nešto mijenjati za iduću godinu?
Određen odmak je učinjen, ima pozitivnih i negativnih elemenata. Osluškujemo građane, sugestije su da se neke stvari ipak promjene, naravno u okvirima razumnih financija. Ideja je da se Spravišće vrati kvalitetom tamo gdje nekad bilo, no u kontekstu modernog vremena u kojem živimo. Konstruktivne kritičke opaske su uvijek dobrodošle i ako ćemo se svi zajedno uključiti, Spravišće će već iduće godine zasjati u još boljem svjetlu.
