Prekodravlje je 2015. godine punilo medijske stupce time što je bio jedno od žarišnih točaka migrantske krize koja je poremetila uhodani način života tamošnjih mještana. Kako se danas živi u tom kraju? Uputili smo se s druge strane Drave da doznamo odgovor na to pitanje.
Obišli smo Golu i Ždalu i popričali sa stanovnicima koji žive uz postavljenu ogradu između Hrvatske i Mađarske.
– Ograda je stvarno ružna, a tu je i ova žilet-žica pa se često zna dogoditi da se divljač u njoj zaplete i ugine. Također, čuli smo priče da kroz šumu Telek kod Ždale i dalje prolaze migranti, bez obzira na to što se govori da ih više nema kazala nam je jedna Golčanka.
Njenu priču potvrdili su mještani koje smo zatekli u lokalnom kafiću, no oni su istaknuli kako im se život zapravo poboljšao. Ograda je, kažu, zaista ružna, ali mještanima je jasno zbog čega je ona morala biti postavljena.
– Ako stavimo na stranu ogradu, rekao bih da su odnosi sa susjedima preko granice još i bolji nego što su bili. Mađarska kulturno-umjetnička društva dolaze k nama, a naši pak odlaze u goste preko granice. Održavamo i lokalne nogometne utakmice između naših i njihovih nogometnih ekipa. Mađari imaju veću kupovnu moć nego mi, ali ipak nam često dolaze u kupovinu jer kod nas mogu kupiti bolje proizvode – pričaju nam ‘lokalci’.
Od pitanja migranata i ograde, mještane ipak više brine što na području Gole imaju sve manje djece i novorođenih – na 20 umrlih, rodi se tek troje djece.
Prilika za zapošljavanje u općini ima relativno malo, no istaknuto je da ipak nije sve crno jer na tom području djeluju tvrtke kao što su Eko papir i Fugaplast, a tu su i Hrvatske šume koje zapošljavaju lokalno stanovništvo. Sama se Općina trudi potaknuti ljude da upravo na području Gole osnivaju obitelji nudeći poticaje za demografsku obnovu od 10.000 kuna po djetetu. Tu su i poticaji za naseljavanje za ljude od 40 godina i njihove obitelji, uz povoljne uvijete APN-a koji subvencionira prvu nekretninu. Općina još dodaje bespovratnih 15.000 kuna subvencije za sve koji su se spremni nastaniti na njenom području.
Sve to bi još bilo privlačnije da, po riječima naših sugovornika, u neko dogledno vrijeme brza cesta napokon stigne i do Gole što bi u mnogome doprinijelo boljoj povezanosti područja i time još potaknuo ljude da razmisle o preseljenju.
Jedan od sugovornika istaknuo je kako je, prema njegovom mišljenju, život u Prekodravlju nekada bio bolji jer je jednostavno bilo više stanovnika.
– Na primjer, sada imamo samo jednu trgovinu u selu, prije ih je bilo četiri, kao i četiri gostione. Toga nažalost više nema jer nema ni ljudi.Svaka čast poticajima, no i dalje nema mladih i djece – rekao je jedan Ždalčanin.
Kakva je sigurnost granice, provjerili smo i u Graničnoj policiji u čijim nas je prostorima ugostila načelnica Tatjana Židov. Kazala nam je da posebnih promjena na hrvatskom dijelu granice, nakon prolaska migrantskog vala, zapravo i nema, osim novonastale situacije potencijalne epidemije koronavirusa, zbog čega se odnedavno dijele letci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Pohvalila je izvrsnu suradnja s mađarskim kolegama oko zajedničkih ophodnji graničnog područja, kao i u svakodnevnoj komunikaciji.
Što se ilegalnih prelazaka državne granice na tom području tiče, u posljednjih šest godina zabilježeno ih je 90.
– Napominjem da ti prelasci nemaju veze s migrantima, već se uglavnom radi o nenamjernim povredama državne granice. Počinitelj su i državljani Hrvatske, i Mađarske, a bilo je i državljana Poljske i Slovačke koji su nedopušteno prošli granicu na biciklima. Ti slučajevi ne predstavljaju nikakvu sigurnosnu ugrozu- istaknula je načelnica T. Židov. Dodala je kako policija sa svim pograničnim općinama održava mjesečne sastanke te da vrlo dobro surađuju.
Što se tiče tvrdnji mještana da migranti i dalje prolaze šumom Telek, načelnica je pojasnila kako se radi o izoliranom slučaju od prije dvije godine. Riječ je bila o turskim državljanima, no oni su brzo uhvaćeni i procesuirani.
– Vrlo nam je važno što imamo jako dobru suradnju s lovačkim i ribičkim udrugama koji su naše druge oči na terenu te nam zajedno s lovočuvarima dojavljuju sve neuobičajene promjene ili događanja na graničnom području – rekla nam je načelnica.
Granica na djelu Koprivničko-križevačke županije sigurna, uvjerili su nas u graničnoj policiji čak i kada su u pitanju slučajevi krijumčarenja droge – u pet godina evidentirano je 57 slučajeva i to vezanih uz posjedovanje marihuane za rekreativno uživanje, najčešće stranih turista.
Granica na Prekodravlju je, dakle, sigurna, no iseljavanje mladih i sve manje rođenih upravo je ono što ostavlja oblak zabrinutosti nad pitanjem budućnosti samog kraja.
