Vatrogasci i ove godine bilježe povećan broj požara na otvorenom prostoru koji nastaju kao posljedica spaljivanja biljnog otpada. Od početka ove godine do kraja veljače u Vatrogasnom operativnom središtu zabilježilo je ukupno 5159 intervencija, od čega 1133 požara raslinja pri čemu je opožarena površina veća od 4.000 ha.
– Budući da prema dosadašnjim podacima, najveći broj požara vezanih uz spaljivanje biljnog otpada bilježimo u ožujku, apeliramo na odgovorno ponašanje građana. Savjetujemo da se biljni otpad ne spaljuje već kompostira. Ukoliko se pojedinci ipak odluče na spaljivanje, nužno je postupati prema odluci općine, grada i županije, kojom su definirani rokovi i uvjeti pod kojima se smije spaljivati biljni otpad – poručuju iz Hrvatske vatrogasne zajednice.
Važno je paziti da se vatra ne pali za vjetrovita vremena, za vrijeme sušnih razdoblja, u vrijeme sazrijevanja žitarica i žetve te u blizini miniranih i minsko-sumnjivih površina. Biljni otpad nemojte paliti u šumama, lovištima i parkovima već prostor oko mjesta predviđenog za spaljivanje očistite od zapaljivog raslinja kako biste spriječili širenje požara. Blizu sebe imajte pripremljena sredstva za gašenje požara odnosno vodu, pjenu i prah, a ukoliko nemate aparat, za početno gašenje požara mogu poslužiti i pijesak te lopate. Ne spaljujte istovremeno velike količine raslinja.
Osobe koje pale na otvorenome, dužne su kontrolirati izgaranje i ne smiju napustiti to mjesto dok se vatra u potpunosti ne ugasi. Također, apeliramo na osobe starije životne dobi i one lošijeg zdravstvenog stanje da ne pale biljni otpad.
Sve pravne i fizičke osobe koje namjeravaju ložiti vatru na otvorenome prostoru, dužne su prije toga zatražiti odobrenje od najbliže nadležne vatrogasne službe. Novčanom kaznom od 15 tisuća do 150 tisuća kuna ili kaznom zatvora do 60 dana, kaznit će se fizička osoba koja izazove požar, a ona koja to napravi iz nehaja, dobit će kaznu od dvije tisuće do 15 tisuća kuna.
– Nepromišljenim spaljivanjem može se počiniti i kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine za što se može izreći kazna zatvora do tri godina ukoliko je djelo napravljeno iz nehaja. Ukoliko je, počinjeno s namjerom, propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, ovisno o posljedicama – podsjećaju iz Hrvatske vatrogasne zajednice.
Stoga, budite oprezni i pridržavajte se spomenutih pravila.
Ukoliko, pak, negdje primijetite požar odmah nazovite vatrogasce na broj 193, Županijski centar na 112 ili Policiju na 192.
