Nakon što je krajem prošle godine hrvatskoj javnosti postupao dostupan Nacrt prijedloga Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja, izazvao je prilično burne reakcije malih proizvođača, njihovih Udruga te onih koji se bave ekološkom proizvodnjom. U njemu je naime navedeno kako će sjeme prije korištenja morati biti dorađeno, a što bi između ostaloga uključivalo sušenje i čišćenje sjemena, tretiranje sredstvima za zaštitu bilja, pakiranje, plombiranje te označavanje.
Također mnogi su se uplašili da će se time do kraja iskorijeniti stare hrvatske autohtone sorte povrća. Na toj su listi, primjerice i podravski ozimi češnjak, paprika Podravka, podravkin bijeli pastrnjak iako vjerujemo da u stvarnosti ljudi još čuvaju i siju sjeme i drugih povrtnih vrsta karakterističnih za Podravinu i Prigorje. Iz Ministarstva poljoprivrede javnost umiruju ističući kako neće ograničiti korištenje domaćeg sjemena za vlastite potrebe i u nekomercijalne svrhe, niti ograničiti načela ekološke proizvodnje.
– Kako bi poljoprivredni proizvođači imali mogućnost korištenja zdravog i kvalitetnog sjemenskog materijala proizvedenog na vlastitom gospodarstvu, zakon o sjemenu uvodi pojam ‘sjeme s poljoprivrednog gospodarstva’. To omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije, budući da isto neće stavljati na tržište – poručuju iz Ministarstva.
I Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora raspravljao je o nacrtu spomenutoga Zakona koji je Vlada uputila Saboru. Predsjednica Odbora Marijana Petir istaknula je kako je važno u Zakonu jasno definirati da se neće na isti način tretirati mali proizvođači koji koriste sjeme za vlastite potrebe i oni koji ga stavljaju na tržište.
-Sjeme koje smo naslijedili od svojih djedova i baka ili dobili kroz razmjene s drugim proizvođačima ne bi trebalo prolaziti postupak certificiranja i dorade ako se koristi za vlastite potrebe i to bi trebalo jasno pisati u Zakonu – kazala je.
O toj temi priopćenjem su se oglasili i s Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima.
-Između ostalog ponovno su se na našim poljima pojavili već zaboravljeni korovi, primjerice kukolj kao i širenje bolesti smrdljive snijeti pšenice koje zarazom poljoprivrednih kultura predstavlja opasnost za zdravlje čovjeka i domaćih životinja. Rješenje ovih problema ponuđeno je u novom Zakonu prema kojem sjeme mora biti dorađeno u ovlaštenoj doradi čime se sprečava nestručna dorada – smatraju.
Prodaja plodova dobivenih od sjemena neregistriranih sorti neće se mijenjati niti dodatno regulirati, jer ovaj Zakon regulira isključivo prodaju sjemena i sadnog materijala kao što su voćne sadnice, presadnice i pupovi, a ne zabranjuje malim proizvođačima da kod proizvodnje hrane obavljaju sjetvu sjemenom iz vlastitog uzgoja i sorti koje nisu registrirane – poručuju iz Ministarstva poljoprivrede.
I Hrvatsko agronomsko društvo također podržava prijedlog novog Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja.
-Novim zakonom bi se uvelo više reda na tržištu sjemena. I mi također želimo da se održi bioraznolikost odnosno očuvanje starih sorti i smatram da će Zakon to omogućiti. Budući da je ulaskom Hrvatske u Europsku uniju brisana naša Nacionalna lista starih sorti, želimo da se što više starih sorti jednostavnom procedurom upiše na listu čuvanih sorti, da se iste umnažaju i da sjeme bude dostupno proizvođačima koji žele sijati stare sorte, a ne da budu samo čuvane u bankama biljnih gena– ističe predsjednik Hrvatskog agronomskog društva Josip Haramija.
U Ministarstvu poljoprivrede još jednom napominju kako ovaj Zakon predviđa izuzeća od obavezne dorade sjemena za čuvane sorte, autohtone i tradicijske kao i za ekološke proizvođače sjemena i ona će izuzeća naknadno biti propisana pravilnikom. Jer, Zakon još nije usvojen, a kako ide u dva saborska čitanja, za eventualne preinake još ima vremena.
