Završena proljetna vakcinacija lisica, evo kako postupiti ako naiđete na vakcinalni mamac

U zemlji je završena kampanja proljetne oralne vakcinacije lisica s ciljem da Hrvatska i dalje ostane zemlja u kojoj nema bjesnoće. Naime, posljednji slučaj te bolesti kod nas je zabilježen 2014. godine.


Mamci su i ovoga puta ispuštani iz zrakoplova što se već prije pokazalo najučinkovitijom i najisplativijom metodom. Vakcinacija lisica provodi se na cijelom području Hrvatske, izuzev jadranskih otoka. Tokom ove proljetne kampanje ispušteno je 1,3 milijuna vakcinalnih mamaca, a još toliko bit će i na jesen. Tom jesenskom akcijom cilj je imunizirati lisice prije sezone parenja dok se ovom proljetnom osigurava cijepljenje pomlatka. Privučene mirisima, lisice pronalaze mamce, zagrizu ih i probiju kapsulu.

 

FOTO: Vakcinalni mamac u prirodi/UPRAVA ZA VETERINARSTVO

Nakon što sluznica usta dođe u dodir s otopinom cjepiva počinje njegovo djelovanje na imuni sustav životinje te u razdoblju od 21 dana životinje razviju imunitet koji ih štiti od bjesnoće najmanje godinu dana.

Mamci nisu opasni za kućne ljubimce i nisu namijenjeni cijepljenju pasa i mačaka. Stoga se psi i mačke koji dođu u dodir s njima ne smatraju cijepljenima protiv bjesnoće.


-U slučaju da mamac pronađete u svojem dvorištu ili na nekoj javnoj površini kao što su igralište ili park, uklonite ga u najbliži grm izvan dvorišta ili na rub šume, no samo pod uvjetom da možete izbjeći izravan dodir kože s mamcem. Stoga je prilikom rukovanja s mamcima obvezno nošenje zaštitnih rukavica – poručuju iz Ministarstva poljoprivrede.

FOTO: Mamci se smiju dirati isključivo sa zaštitnim rukavicama na rukama/UPRAVA ZA VETERINARSTVO

Neoštećeni mamac nije opasan za zdravlje ljudi, ali njegov miris može se prenijeti i zadržati na koži te smetati ljudima. Ukoliko je vanjski omot mamca oštećen i tekućina odnosno cjepivo vidljiva, mamac više nije djelotvoran te se takav uz obavezne zaštitne rukavice na rukama, može odložiti u nepropusnu vrećicu i odnijeti najbližem veterinaru kako bi bio pravilno uklonjen.

U godinama prije 2014. na godinu je u zemlji bilo zabilježeno između 650 i 800 slučajeva bjesnoće i to najviše na području Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke, Karlovačke, naše Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske i Splitsko-dalmatinske županije te na području grada Zagreba. Nakon toga bolest je kod nas iskorijenjena, zahvaljujući prije svega redovnim vakcinacijama. Jedina mjesta na kojima nikada nije bilo slučajeva bjesnoće su jadranski otoci.

Vezani članci

Najčitanije