Sredinom svibnja započela je treća sezona arheoloških istraživanja crkve sv. Jurja na lokalitetu Đurđevac – Sošice. Tijekom prvih dviju kampanja, koprivnički su arheolozi definirali tri razvojne faze crkve od kojih najstarija datira s kraja 12. stoljeća, a sada se nadaju kako će pronaći još starije ostatke crkve i grobova čime bi dokazali da je Đurđevac stariji nego što to pokazuju dosadašnji povijesni zapisi. Ivan Valent, arheolog koprivničkog Muzeja, proveo nas je lokalitetom te nam objasnio važnost ovog nalazišta.
– Ovo je, uz posjed Zdelja kraj Miholjanca kojim su vladali Templari, jedan od najranijih spomena crkve na prostoru Podravine. Radi se o prvoj đurđevačkoj crkvi koja se spominje u popisu župa Zagrebačke biskupije 1334. godine, a indirektno 1237.g. u opisu ondašnjeg sela Sv. Jurja. Selo se, dakle, spominje u jednoj povijesnoj sintagmi, no da se iščitati da je crkva već i ranije funkcionirala. Arheološka će istraživanja pokazati kada je započeo razvitak sela te dati uvid u život stanovništva koje je bilo usko povezano sa srednjovjekovnom đurđevačkom utvrdom Stari grad – kazao nam je Valent tijekom obilaska.
Tijekom prošlogodišnjeg istraživanja, arheolozi su otkrili da je već prije izgradnje prve zidane crkve postojalo groblje u kasnom 12 stoljeću, a ove će godine istražiti te grobove i definirati kada je počelo pokapanje na ovom prostoru. To će omogućiti datiranje vremenskog razdoblje početaka naseljavanja sela Sv. Jurja.
– Vjerujemo kako ćemo naći temelje ranije građevine, drvene crkve, što bi zapravo bilo izuzetno jer na području Podravine još nije pronađena niti jedna sakralna građevina takve vrste koji datira iz 12. stoljeća. Zanimljivo je da se na ovom prostoru nalaze tri građevinske faze, a pretpostavljamo da ispod prve postoji drvena građevina jer to nam sugeriraju nalazi grobova koji se nalaze ispod dna rovova zidova prve faze gradnje. Upravo je ta prva faza najbolje sačuvana i to zid pročelja te zapadni i sjeverni zid – kazao je Valent.
Druga crkva građena je u kasnom 14. stoljeću, a najvjerojatnije je stradala u požaru. U istim je gabaritima kao i prva, no oprema crkve i uređenje je puno bogatije.
– Pronašli smo preko 200 ulomaka kamene plastike, ulomaka prozora i svodnih rebara jer crkva je bila nadsvođena, a to potvrđuju i pronađeni potpornji. Druga faza funkcionirala je kroz 15. stoljeće, zbog požara je stradala nakon čega su gradili treću crkvu krajem 15. stoljeća koja je napuštena zbog turskih provala. Kasnije je ta treća faza obnavljanja i ona je funkcionirala sve do početka 19. stoljeća – objasnio je Valent.
Jedna od specifičnosti i značaja koje ova crkva ima jest i ta da ona svjedoči kako je početkom 15. stoljeća lokacija Sv. Jurja dobila status trgovišta gašenjem utvrde Sušica koja je imala dvije manje crkvice.
– Status trgovišta je bitan jer se selo nakon toga počelo razvijati, a i sama veličina crkve iz tog razdoblja te način na koji je popločena velikim opekama, govori nam o značaju koje je ona imala za ovaj lokalitet – istaknuo je Valent.
Sve ovo sugerira kako postoji otvorena mogućnost da iskopine crkve sv. Jurja kriju neku novu priču o nastanku Đurđevca.
– Selo se sigurno počelo razvijati u drugoj polovici 12. stoljeća, to nam govore grobovi koje smo pronašli. Uspjeli smo pronaći i komad ugljena iz te faze kojeg ćemo datirati. To je radna teorija za sada, no imamo kvalitetne inpute te kronološki odnos slojeva, arhitekture i grobnih raka koji nam govore da se ovdje groblje razvija već u kasnom 12. stoljeću – naglasio je Valent.
Arheolozima slijedi micanje ploča druge faze crkve te istraživanje grobova, a naš sugovornik dodaje kako su tijekom istraživanja imali i sreće jer su uspjeli pronaći dosta ulomaka zidne žbuke i maltera koji su sadržavali ugljen preko kojeg su točno datirali faze gradnje.
Prilikom iskapanja, pronašli su i zanimljive predmete koji će upotpuniti muzejsku zbirku.
– Na površini smo pronašli muški prsten kasnog srednjeg vijeka, no on je nažalost izvan konteksta i samo ga okvirno možemo datirati. U zasipima zemlje smo pronašli i srebrnu naušnicu iz druge polovice 12. stoljeća i nadamo se još kojem vrijednom pronalasku – rekao je Valent.
Novčana sredstva za realizaciju ovog istraživanja osiguralo je Ministarstvo kulture, a Grad Đurđevac pripomogao je s osiguranjem kompletnih strojnih radova na nalazištu. Valent očekuje da će istraživanja potrajati do kraja lipnja, a vrijedni će arheolozi odraditi 35 radnih dana u potrazi za novim dokazima o nastanku Đurđevca.
– Možete nas slobodno posjetiti na lokalitetu, tamo smo tijekom lipnja. Nalazimo se na odmah na izlasku iz Đurđevca na raskrižju Čepelovca i Mičetinca i lako nas se može pronaći. Vrlo rado ćemo vam pokazati i približiti ovo vrijedno nalazište – kazao je Valent.
