Tvrke Premium Chicken Company (PCC) i Renaissance Capital (RC) danima su već u fokusu hrvatske javnosti zbog ogromnog projekta gradnje farmi i klaonica pilića u Sisačko – moslavačkoj županiji.
Investitor planiranih pogona za peradarsku proizvodnju je hrvatska tvrtka PCC, a koja je već kupila zemljišta u Sisačko – moslavačkoj županiji, no vlasnički je povezana s drugom spomenutom tvrtkom čiji je vlasnika Ukrajinac Andrii Matiukha.
Da je riječ o ‘ozbiljnim’ igračima ne govori samo činjenica kako je investicija u piliće vrijedne oko 600 milijuna eura, nego i činjenica da je Matiukha poduzetnik koji je osnovao jednu od najvećih kompanija za klađenje, a sudjeluje i u financiranju sportskih klubova poput GNK Dinama, NK Lokomotive i MNK Rijeke.
Sisak i Moslavina prosvjeduju
U javnosti su se pojavile razne informacije o tome što se točno planira graditi u Sisačko – moslavačkoj županiji pa su iz kompanije RC neke od navoda i demantirali.
Naglasili su da ne razvijaju osamnaest, nego šest projekata, da maksimalni kapacitet klaonica nije 270 milijuna pilića godišnje, nego oko 84 milijuna odnosno 15.000 pilića na sat 16 sati dnevno, da se u okoliš neće ispuštati otpadne vode, da se u okviru projekta neće uvoziti žitarice, da će projekt uključivati kooperaciju s domaćim gospodarstvima, a ne njihovo gašenje, da su za sve ishođene potrebne dozvole te da je projekt u cijelosti usklađen s pravnim propisima.
Ovih dana, istaknuli su pak u PCC-u, provodi se i zakonski propisan postupak procjene utjecaja na okoliš, a što bi trebali smiriti javnost.
‘Smiriti’ jer u Zagrebu je održan ogroman prosvjed u organizaciji Zelene akcije i Prijatelja životinja i uz potporu građanskih inicijativa ‘Siščani ne žele biti Smetlišćani’ te ‘Sunjani ne žele biti smuljani’. Predstavnici organizatora bili su i na sastanku s ministrom poljoprivrede Davidom Vlajčićem, no o čemu se točno razgovaralo do danas ostaje nepoznato.
Bojazan građana nije neopravdana jer ogromne farme i klaonice poput onih koje bi se trebale graditi u Sisačko – moslavačkoj županiji nedvojbeno utječu na mještane, okoliš i domaće gospodarstvo, no argumenti za njihovu gradnju poput činjenice da je riječ o ogromnoj investiciji koja će otvoriti radna mjesta te pridonijeti razvoju Siska i okolice, Vladi su kudikamo privlačniji.
Podravci (ne)raspravljaju
I dok jedni prosvjeduju, drugi šute i to o farmi pilića koja se gradi u našem susjedstvu. Načelnik općine Ivan Sabolić još je 2022. godine za Glas rekao kako je
izabrana lokacija odlična za farmu pilića jer je dovoljno udaljena od svih naselja, a gdje se već i nalazi farma konja te istaknuo kako je sve to izvan ornitološkog rezervata Veliki Pažut. Godinu kasnije, u intervjuu za Glas rekao je kako je studija utjecaja na okoliš pokazala da opasnosti nema te da je farma dobila građevinsku dozvolu. Dodao je i kako će sve donijeti prihod Općini jer će samo zbog komunalnog doprinosa dobiti 21.000 eura, a kasnije će se dobivati i komunalna naknada te će se otvoriti radna mjesta. Na kraju, rekao je tada, konačno ćemo imati i hrvatsku hranu koja se ovdje proizvodi i koja će završiti na hrvatskim stolovima. Krajem pretprošle godine, u općini se održala i javna rasprava na kojoj je istaknuto kako se planira izgradnja pogona sa sedam peradarnika površine 17.000 metara kvadratnih, a da će najbliži stambeni objekti u Legradu od farme biti udaljeni nešto manje od dva kilometra. Posebno je još jednom istaknuto kako se Veliki Pažut ne nalazi unutar zaštićenog područja prirode niti na području ekološke mreže Natura 2000. Najbliža zaštićena područja su Regionalni park Mura-Drava, oko 38 metara sjeveroistočno od lokacije zahvata te Posebni rezervat Veliki Pažut, oko 320 metara jugoistočno.
Kakvo je stanje danas?
U jeku prosvjeda protiv farmi u Sisačko – moslavačkoj županiji, načelnika Općine Legrad Ivana Sabolića ponovno smo upitali što se trenutno događa s farmom kod Legrada, a njegov odgovor prenosimo u cijelosti.
– Farma pilića gradi se na prostoru Općine Legrad na bivšem poljoprivrednom dobru Agromeđimurja na Velikom Pažutu. Tvrtka Perutnina Ptuj – PIPO d.o.o. Čakovec zaprimila je okolišnu dozvolu i građevinsku dozvolu te je pristupila je izvođenju radova krajem prošle godine. Završetak radova planiran je za srpanj ove godine. Radi se o farmi moguće proizvodnje od 2 milijuna pilića godišnje. Razumijemo skepsu dijela javnosti, no usporedba s projektom u Sisačko-moslavačkoj županiji nije moguća jer je ono projekt od 120 milijuna komada pilića, uz klaonicu i prerada. Ovdje se neće vršiti nikakva prerada već samo uzgoj, a nastalo gnojivo odvozit će se u bioplinska postrojenja. Moramo napomenuti da na udaljenosti od 2,7 kilometara od sadašnjeg gradilišta postoji također farma pilića drugog vlasnika, a ista nije do sada imala incidente u vezi zagađenja rijeka Mure i Drave – rekao je načelnik Sabolić.
Usporedba
Iako se projekti ne mogu usporediti po svojem obimu ili svim djelatnostima koje bi se na farmi obavljale, opći rizici ipak postoje i jednaki su za sve farme.
Ekološki je to prije svega rizik od bolesti peradi, kontaminacije hrane ili vode te potencijalnih problema sa zbrinjavanjem otpada i njegovim utjecajem na zrak i tlo, dok su financijski rizici mahom vezani uz konkurenciju drugim uzgajivačima.
U svakom slučaju, rizici s farmom pilića Veliki Pažut neusporedivo su manji od rizika planiranih farmi i klaonica u Sisačko – moslavačkoj županiji, a i da nisu, sad je već sasvim svejedno jer završetak radova kod Legrada planiran je za srpanj ove godine.
