Pokladno vrijeme, poznato još i kao fašnik, sve je bliže pa je Turistička zajednica grada Koprivnice počela s prikupljanjem prijava za Koprivnički fašnik koji će se ove godine održati 18. veljače s početkom u 11 sati, a na koji se do 13. veljače u uredu Turističke zajednice mogu prijaviti sve zainteresirane udruge, vrtićke i školske skupine te svi ostali građani.
Tim smo povodom o fašniku i pokladnim običajima razgovarali s poznatom koprivničkog etnologinjom Vesnom Peršić Kovač koja nam je otkrila nešto više o obilježavanju i značaju fašnika u hrvatskoj tradicijskoj kulturi.
Pokladni običaji
– Poklade i maskiranje spadaju među rijetke običaje u hrvatskoj tradicijskoj kulturi koji ne samo da nisu nestali, već posljednjih nekoliko godina u nešto izmijenjenom obliku postaju sve popularnijima – rekla je uvodno etnologinja te dodala kako je naziv ‘fašnik’ karakterističan za kajkavsko govorno područje njemačkog podrijetla i znači ‘isprazniti zadnju čašu prije posta’.
Početak pokladnih običaja inače se određuje prema crkvenom kalendaru. Pokladni utorak, kao vrhunac maskiranja prethodi Čistoj srijedi ili Pepelnici kojom počinje korizmeni post i koja spada među pomične svetkovine što se vežu uz blagdan Uskrsa. Jedna od osnovnih funkcija maske je izazivanje smijeha ili zastrašivanje, no u prošlosti je često imala i ulogu zaštite od nekih viših sila.
– Najraširenije maske u hrvatskoj tradicijskoj kulturi bile su zoomorfne, maska konja, krave, koze, medvjeda, magarca, ali i neki ljudski likovi koji se pojavljuju gotovo u svim krajevima poput maske ‘baba i djed’. Za područje Podravine osobito je karakteristično bilo maskiranje preoblačenjem muškaraca u žene i obrnuto te oblačenje odjeće s obrnute strane uz obvezno skrivanje lica. Vrlo je popularna bila i maska kojom se lice prikazivalo na zatiljku osobe koja je nosi dok se ono pravo prekrivalo maramom – pojasnila je Vesna i istaknula kako su se maske izrađivale kod kuće uz korištenje materijala dostupnih u svakom domaćinstvu i prekrajanje starih odjevnih predmeta.
– Prema naravi navedenih maski može se zaključiti kako je osnovna težnja sudionika ovog običaja bila prikriti vlastiti identitet, ali i zavarati zle sile. Oblik u kojem se najčešće ovaj običaj izvodio bilo je formiranje maskiranih grupa koje obilaze mjesto izbjegavajući susret s drugim skupinama – na kraju je pojasnila Vesna i dodala da je običaj maskiranih povorki i spaljivanje lutke na središnjem gradskom trgu novijeg podrijetla i nastao je kao aktivnost koju je organizirala lokalna zajednice, a ne spontano.
Velika povorka
Zato je danas središnje događanje Koprivničkog fašnika velika fašenska povorka koja prolazi gradskim ulicama, a u kojoj nerijetko sudjeluje i do nekoliko stotina maskirane djece iz koprivničkih vrtića i škola te odrasle skupine iz Koprivnice i prigradskih naselja. Najpopularnije maske danas više nisu one zoomorfne, već se djeca i mladi najčešće maskiraju u svoje omiljene super heroje ili druge likove iz animiranih filmova, a fašnik često poprima i ‘političku’ notu pa služi i za karikaturalno ismijavanje poznatih javnih lica, a Fašnik ili Mutikaša plaća za sve nedaće koje su nas zadesile u protekloj godini tako što nestaje u plamenu. Običaj nalaže i da fašenska povorka ključeve grada vrati gradonačelniku, a tako će biti i ove godine.
