Turisti se tijekom ljeta, u broju koji je povelik za standarde jednog malog kontinentalnog grada poput Koprivnice, sjate kako bi posjetili već dobro poznati Renesansni festival. To je bez sumnje najveća turistička manifestacija grada i okolice, a tu su još i Podravski motivi, Ljeto na Zrinskom i njegov zimski pandan Koprivnička bajka. To su veći događaji koji privuku određen broj posjetitelja i turista, no što se može vidjeti kada nema manifestacija? Kako jednom turistu iz drugih dijelova Hrvatske ili inozemstva izgleda Koprivnica i ima li im se uopće što pokazati?
Adrijana Gajski uvjerena je da ima. Ona je prvi turistički pratitelj, kasnije i vodič, koji je djelovao na ovom prostoru, a prije 10-ak godina počela je voditi obilaske Koprivnice u sklopu turističke agencije Marbis. Iako više nije aktivna u toj djelatnosti, Koprivnicu još uvijek poznaje u dušu i zna što turiste najviše zanima.
– Agencija Marbis puno je radila na dovođenju turista u Koprivnicu i sasvim sam slučajno krenula s tim poslom, željela sam probati. Pokazalo se da mi je zanimljivo i zabavno biti pratitelj tako da sam u Osijeku završila tečaj za vodiča kroz osam županija, a između ostaloga bila sam prvi lokalac za našu – prisjeća se.
Ture su se uvijek prilagođavale profilu turista, nije jednako dolazi li skupina školaraca ili poslovnih ljudi iz Mađarske. Gajski ističe da su broju turista pomogle manifestacije poput Renesansnog festivala i Podravskih motiva na koje su turisti počeli organizirano dolaziti, a odmah su poželjeli i obilazak grada. No, osim manifestacija, veliki magnet za posjetitelje bilo je nešto što nam isprva možda i ne padne na pamet kao turistička atrakcija.
Veliki magnet za posjetitelje je Podravka
– Podravka je velika prednost, mnogi dolaze vidjeti tvornicu i zanimljiva je i učenicima i odraslima, tu imamo neku vrstu industrijskog turizma. Kao poveznicu s tim, jedno od omiljenih mjesta im je i pivnica Kraluš, a pokažemo im i Muzej prehrane i Danicu. Tako kroz jednu priču vide kako je danas, kako je bilo u prošlosti, ali i gdje tvrtka ide – kaže ona.
Mjesta koja je diljem grada pokazivala turistima uglavnom su bila slična, no način vođenja uvijek je prilagođavala profilu grupe.
– Koprivnica je mali grad, ali ima se što pokazati. Razlika je više u priči koja se priča, a ne u lokalitetima kroz koje se različite grupe vode. Primjerice, pokazujem im bedeme, Vijećnički trg, park, Zrinski trg, provezemo ih pored nove Gimnazije, pored bolnice koja je jedina u Hrvatskoj građena u obliku križa… Turisti vole čuti nešto o povijesti, ali više ih zanima što je danas i gdje se vidimo u budućnosti – smatra Gajski.
Djeca uživaju u muzeju na otvorenom – muzeju bicikala
Djeca, kako kaže, najviše uživaju u jednom od rijetkih muzeja na otvorenom, muzeju bicikala, i zelenilu parka, dok odrasli vole kulturne spomenike i starine te paviljon, stariji od onog na Zrinjevcu, koji ih vraća u njihovu mladost. No i jedni i drugi obožavaju anegdote o raznim koprivničkim lokalitetima.
– Naš trg mnogi povezuju s pričom o zavidnim Podravcima. Kažu da je jedan čovjek sagradio kuću, došao je susjed i rekao da će njegova biti veća i viša. Treći je došao i rekao da će njegova biti šira. I zato naš trg izgleda tako kao danas. Također, tu je i priča o vijećnici, koja je nekada davno bila škola, no klinci su iz nje previše toga u gradu mogli vidjeti i čuti, a doma su sve roditeljima ispričali. Odrasli su shvatili da je to problem i da djecu treba smjestiti negdje drugdje, a dosjetili su se da bi zgrada bila odlična kao vijećnica, pogotovo zbog balkona s kojeg gradonačelnik sve vidi i sve čuje – prepričava nam Gajski.
Nedostaju nam suveniri
Kada danas promišlja o turizmu, uvjerena je da cijela županija ima velik turistički potencijal zahvaljujući cikloturizmu, gastroturizmu, vinskim cestama, galerijama, manifestacijama, prirodnim ljepotama, a sve to treba još bolje povezati i iskoristiti. Kada se prisjeti početaka svog rada i usporedi to s današnjom situacijom, smatra da je Koprivnica napredovala u turističkom pogledu, no i u njoj ima još prostora za rast.
– Nedostajala mi je mogućnost da kupimo suvenire ili su bili preskupi, pogotovo za učenike. Odrasli su si mogli priuštiti nešto kod Špička ili u suvenirnici Muzeja prehrane, ali nedostaje mjesto gdje bi sve bilo objedinjeno – navodi.
Svojim bogatim iskustvom stekla je dojam da dobar turistički vodič mora imati i znanje o destinaciji koju predstavlja i socijalne vještine, ali možda je i najvažnije dobro procijeniti grupu i njihovu razinu interesa te im prilagoditi vrstu i količinu informacija koja im se izlaže. U svom je poslu uživala, a sigurna je da je to turistima iznimno važno.
– Najveća mi je pohvala kada na kraju kaže „Prikazali ste nam grad tako da se vidi da ga jako volite”. Mislim da je važno da se vidi ta ljubav kroz priču koju nudite turistima – zaključuje Gajski.
