Ovaj tekst nije nastao uz pomoć umjetne inteligencije.
Prvo zato što iza njega stoji stvarna osoba koja je autor ovog teksta, a drugo jer se autentičnost teksta može iščitati iz stila kojim je pisan, izbora riječi koje ga čine, ali i drugim detaljima poput sintakse ili toga da ne obiluje različitim pravopisnim i drugim greškama.
Međutim, umjetna inteligencija sve je prisutnija u svakodnevnom i profesionalnom životu pa se tako mnogi s manje ili više prava njome koriste kako bi si olakšali posao.
Na 7. Općinskoj sjednici Općinskog vijeća Općine Legrad razmatrano više važnih točaka dnevnog reda
Danas je dostupan niz alata koji koriste umjetnu inteligenciju, a koji se većinom mogu koristiti besplatno. Tako bi i potpisnik ovih redova mogao posegnuti za alatom kao što je ChatGPT i zamoliti ga da mu napiše novinski tekst o održanoj 7. sjednici Općinskog vijeća Općine Legrad. ChatGPT u samo nekoliko trenutaka izbacio bi ovakav tekst:
Općinsko vijeće Općina Legrad održalo je svoju 7. redovnu sjednicu na kojoj su vijećnici raspravljali o nizu pitanja značajnih za funkcioniranje lokalne zajednice i daljnji razvoj općine.
Sjednicu je otvorio predsjednik Općinskog vijeća, nakon čega je usvojen zapisnik s prethodne sjednice te predložen dnevni red. Tijekom rada vijećnici su razmatrali izvješća općinskih službi i ustanova, kao i prijedloge odluka vezanih uz komunalne aktivnosti, proračunske stavke i tekuće projekte.
Posebna pažnja posvećena je temama vezanim uz komunalnu infrastrukturu, održavanje javnih površina te planirane investicije u narednom razdoblju. U raspravi su vijećnici iznijeli prijedloge i primjedbe s ciljem unapređenja provedbe pojedinih mjera i učinkovitijeg korištenja proračunskih sredstava.
Na sjednici su donesene i pojedine odluke te zaključci koji se odnose na redovno poslovanje općine, a dio točaka upućen je na daljnju razradu i pripremu za jednu od narednih sjednica.
Iz Općine je najavljeno kako će javnost o usvojenim odlukama i njihovoj provedbi biti pravovremeno informirana putem službenih kanala.
ChatGPT ponudio je gramatički i pravopisno ispravan tekst, ali problem je u tome što ChatGPT tamo nije bio, barem ne na način da sjedi za stolom s ostalim predstavnicima medija
U čemu je problem?
Naoko je s takvim tekstom sve u redu. Saznali smo da je Općinsko vijeće Općine Legrad održalo 7. sjednicu, saznali smo na najopćenitiji način o čemu se razgovaralo, saznali smo i da je sjednicu otvorio njezin predsjednik, da su doneseni neki prijedlozi i neke odluke pa čak i na što se posebno obratilo pozornosti i s kojim ciljem.
Nismo, međutim, detaljnije saznali što se na sjednici dogodilo jer ChatGPT tamo nije bio. Dakle, umjetna nam je inteligencija ponudila gramatički i pravopisno ispravan tekst koji nas obavještava o tome da se sjednica održala, no ovakav bi nas tekst na isti način o tome informirao i kada se sjednica nikada ne bi ni dogodila.
Upravo se to donekle dogodilo s viješću koju je prošloga tjedna na svojim Općinskim mrežnim stranicama objavila Općina Legrad. Naime, iako se u tekstu navodi tko je vodio sjednicu, tko je na njoj bio prisutan te o čemu se točno razgovaralo, fotografija priložena uz sjednicu izrađena je uz pomoć umjetne inteligencije.
Fotografija koju prilažemo i uz ovaj tekst prikazuje prostor koji izgleda kao nekakva vijećnica, a u čijem je središtu okrugli stol za kojim sjede nekakvi vijećnici.
Problem je, međutim, što vijećnici imaju više prstiju na rukama nego što to ljudi u većini slučajeva imaju. Osim toga, svi imaju jednake zaštitne ‘maske’ za svoje mobilne telefone, vrata prostorije tako su postavljena da se u stvarnosti zapravo ne bi mogla otvoriti ili zatvoriti, zastave Općine ili Republike Hrvatske nekako su ‘krive’, a ljudi koji za stolom sjede tek su nalik onima koji bi za takvom stolom vjerojatno i sjedili na nekoj od sjednica. Na kraju, ‘fotografija’ i nije zapravo fotografija, nego neka vrsta ‘digitalne slike’.
Pitanje vjerodostojnosti
Zakon o medijima jasno kaže kako je informacija podatak, tekst, fotografija, crtež, karikatura, film, usmeno izvješće, vrijednosni sud ili drugi prilog objavljen u mediju. Ilustrativna fotografija izrađena pomoću umjetne inteligencije i priložena uz vijest o održanoj sjednici Općinskog vijeća Općine Legrad, dakle, informacija je, a ta informacija prema istom tom Zakonu morala bi biti točna, potpuna i provjerena. Ilustrativna fotografija generirana umjetnom inteligencijom to nikako nije, kao što uostalom ne bi bila niti ilustrativna fotografija neke prethodno održane sjednice.
Ipak, ilustrativne fotografije ne smiju prikazivati pogrešan kontekst, sugerirati da je osoba na slici povezana s kontekstom i slučajem ako nije te stvarati pogrešan dojam o događaju. Ilustracija načinjena umjetnom inteligencijom na kojoj su ljudi s viškom prstiju koji svi imaju iste mobitele i sjede u nekakvoj vijećnici u koju su ušli kroz vrata koja se u stvarnosti ne bi dala otvoriti, svakako prikazuju pogrešan kontekst, sugeriraju da su na slici osobe koje nisu povezane s kontekstom jer u stvarnosti ne postoje i, sve u svemu, pokazuju pogrešan dojam o događanju. Uz to, nigdje nema oznake ‘ilustracija’.
Problem je što vijećnici imaju više prstiju na rukama nego što to imaju stvarni ljudi
U Općini imaju ogovor
Općini smo zato poslali upit u kojem smo tražili objašnjenje o tome zašto je uz tekst o održanoj 7. sjednici Općinskog vijeća Općine Legrad priložena ‘fotografija’ koju je izradila umjetna inteligencija.
Odgovor iz Općine prenosimo u cijelosti.
Poštovani,
na 7. sjednici Općinskog vijeća Općine Legrad došlo je do tehničkog propusta prilikom fotografiranja, odnosno SD kartica nije bila umetnuta u fotoaparat, zbog čega fotografije sa sjednice nisu snimljene.
S obzirom na to da ne posjedujemo nijednu originalnu fotografiju s navedene sjednice, za potrebe članka koji donosi izvještaj sa sjednice korištena je ilustrativna slika izrađena uz pomoć umjetne inteligencije, temeljena na ranijoj fotografiji s prethodne sjednice.
Srdačan pozdrav,
Općinski načelnik
Ivan Sabolić,mag.pol.
U čemu je, opet, problem?
I s ovim odgovorom postoji nekoliko problema. Prvo, suvremeni digitalni fotoaparati ne mogu raditi bez SD kartice pa ukoliko ona u fotoaparat nije umetnuta, na zaslonu fotoaparata stajat će obavijest o tome da SD kartice nema te da ju je potrebno umetnuti. Prije nego se SD kartica umetne, s fotoaparatom se ne može fotografirati.
S obzirom na to da ne znamo kakve fotoaparate koriste u Općini, taj dio odgovora donekle i možemo prihvatiti, no što je s mobitelima koje vijećnici zasigurno imaju, a koji svi danas zasigurno imaju i prihvatljive kamere?
I na pitanje ‘zašto nitko sjednicu nije fotografirao mobitelom, kad se već nije moglo fotoaparatom’ mogli bi pronaći odgovor kao na primjer da fotoaparat koji se koristi ne daje obavijest da u njega nije umetnuta SD kartica pa je netko sjednicu fotografirao, misleći kako je sve u redu, a zbog čega nitko drugi nije posegnuo za mobitelom.
No što s posljednjim dijelom odgovora? Ako je ilustrativna fotografija izrađena uz pomoć umjetne inteligencije, ali ‘temeljena na ranijoj fotografiji’, zašto jednostavno nije iskorištena ranija fotografija s oznakom ‘ilustracija’ ili ‘arhivska fotografija’?.
Benigno, ali otvara…
Slučaj Općine Legrad, naravno, posve je benigan. Poznavajući lokalni kontekst, možemo biti prilično sigurni da se je vijećnica zaista i održala te da je netko zaista mislio da fotografira, iako nije fotografirao pa nemamo razloga preispitivati vjerodostojnost informacije koju smo o sjednici dobili s Općinskih mrežnih stranica.
No što bi bilo kada bi se radilo o nekoj manje benignom događaju od održavanja neke sjednice nekog općinskog vijeća? Možemo zamisliti niz slučajeva u kojima bi vjerodostojnost fotografije priložene uz tekst bila itekako važna i uvelike bi utjecala na to kako primamo određenu informaciju, kao što bi se dogodilo i da je priložena neka druga fotografija, a koja nije označena kao ‘ilustrativna’ ili ‘arhivska’.
… važna pitanja
Korištenje umjetne inteligencije pri izvještavanju u slučaju Općine Legrad otvara mnoga važna pitanja, ne samo o točnosti, već o samoj etičnosti korištenja umjetne inteligencije u izvještavanju uopće.
Umjetna inteligencija sveprisutna je i tako će i ostati pa ne preostaje drugo nego nastojati donijeti određene regulative koje korisnike nekog sadržaja ili usluge mogu zaštiti.
Europska unija tako je već donijela ‘Akt o umjetnoj inteligenciji’, a kojemu je cilj spriječiti korištenje umjetne inteligencije na bilo koji način na koji bi se nekome mogla nanijeti bilo kakva šteta. Na to je, očekivano, morala reagirati i Hrvatska pa je Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije dostavilo Europskoj komisiji, putem Stalnog predstavništva Republike Hrvatske pri EU u Bruxellesu, popis nadležnih tijela sukladno Aktu o umjetnoj inteligenciji.
Drugim riječima, Hrvatska je odlučila tko će biti nadležan za kontroliranje umjetne inteligencije, počevši od 2. kolovoza ove godine. Tako su za taj zadatak predviđeni Pučka pravobraniteljica, pravobraniteljica za djecu, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, Agencija za zaštitu osobnih podataka, Državno izborno povjerenstvo te Agencija za elektroničke medije odnosno voditelj Odjela pravnih i kadrovskih poslova.
Do kolovoza ove godine, zapravo, s umjetnom inteligencijom može se raditi što se hoće, a do tada nam ostaje tek pouzdati se u ovu našu ljudsku inteligenciju i procijeniti što je stvarnost, a što nije.
