Nedavna analiza Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja pokazala je ono što odavno znamo: nastavljen je drastičan pad prodaje dnevnih i tjednih novina u Hrvatskoj.
Lani je, tako, ukupno prodano oko 1,9 milijuna primjeraka tjednika, što je oko 15 posto manje nego godinu ranije. Pad prodane naklade bilježi većina tjednika, uz iznimku dva – Glasa Podravine i Prigorja te Novog sisačkog tjednika – kojima je prodaja blago rasla. Kad je tjednika kojeg držite u rukama, vrijedi ona poznata – nije puno, ali čovjeka veseli.
Prodana naklada svih dnevnih listova prošle je godine iznosila 33 milijuna komada, što je manje za 11 posto u odnosu na predlani. Najveću prodanu nakladu i dalje ima dnevnik 24sata: neslužbene procjene govore kako se dnevno u prosjeku prodaje u oko 30.000 komada. Drugi i treći su Večernji list i Jutarnji list, svaki s oko 20.000 prodanih primjeraka, a slijede Slobodna Dalmacija i Novi list.
U doba dok sam radio u Večernjaku, taj se list u drugoj polovici 90-ih godina zbog nagradnih igara znao tiskati i u milijun primjeraka. Jutarnji u kojem sam također radio prodavao se i u otprilike 100.000 primjeraka dnevno.
Vremena se mijenjaju, digitalna revolucija grabi koracima od sedam milja. Zbog portala, društvenih mreža i brojnih online televizijskih platformi tradicionalni su mediji, prije svega tiskani, na samrti. Nove generacije nemaju naviku čitanja novina, posebno ne u Hrvatskoj, a teško da će ih redakcije i privući svojim uredničkim politikama koje bi se prije mogle zvati podaničkim. I zato, nije pitanje hoće li umrijeti dnevni listovi u Hrvatskoj. Pitanje je samo kad će to biti. Lokalni su tjednici pak u nešto povoljnijem položaju, ali ne previše.
Zbog goleme krize koja trese tiskane medije, HDZ-ova se Vlada domislila spasonosnom rješenju pa je ovaj tjedan predložila novi Zakon o medijima te ga uputila u proceduru. Ukratko: zakon predviđa dodatno izvlačenje novca iz državne i lokalne uprave, državnih i lokalnih firmi, a posebno portala te njegovo dirigirano upumpavanje u nacionalne dnevne listove.
Zakon koji je proizašao iz kuhinje HDZ-ove ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek predviđa, dakle, legalnu otimačinu novca portalima poput Indexa, Telegrama, Neta, Tportala, Danice, ePodravine, Podravskog, Glasa i transferiranje velikih iznosa na račune Jutarnjeg, Večernjeg, Slobodne, Novog lista. I to nije sve: zakon predviđa i osnivanje posebnog tijela koje će odlučivati tko može dobiti status profesionalnog novinara te tko može kao takav biti upisan u nešto što će se zvati Upisnik profesionalnih novinara i fotoreportera.
Javne tvrtke te državna i lokalna vlast dobit će obvezu da najmanje 20 posto iznosa za promidžbu plasiraju u tisak. Portalima se pak zakonom uvodi poseban porez na internetsko oglašavanje u iznosu od 10 posto. Jer nije dovoljno da portali plaćaju poreze i doprinose na dohodak, pdv, naknadu agenciji za elektroničke medije, poreze na dobit. Treba im razrezati još jedan porez kojim će im država na svakih 1000 eura bruto prihoda od oglašavanja uzeti 100 eura.
Potpore za tisak pak imale bi samo dnevne novine, a novac će ići preko Hrvatske pošte s kojom ti isti dnevnici moraju imati ugovor o distribuciji tiska. Potpore će dobivati i portali s pretplatom na sadržaj, ali samo oni koji ‘imaju svoju inačicu u opće informativnom tisku koja se dijelom preklapa u svojem urednički oblikovanom sadržaju’. Dakle, potpore idu samo portalima koji imaju dnevne ili tjedne novine te pretplatu. Taj je kriterij, primjerice, iz državnih potpora eliminirao dva najutjecajnija neovisna portala: Index i Telegram.
Vlada HDZ-ova premijera Plenkovića, prema novom Zakonu u medijima, planira osnovati i Vijeće stručnjaka koje bi bilo pod Agencijom za medije. Ta dva tijela davala bi svojevrsne dozvole za rad profesionalnih novinara i fotoreportera koji mogu biti samo oni koji su upisani u Upisnik profesionalnih novinara.
Hrvatsko novinarsko društvo prijedlog Zakona o medijima nazvalo je nezapamćenim udarom na novinarske i medijske slobode te pokušajem politike da dodatno utječe na slobodu izvještavanja i uređivačke politike. Plenklovićeva je Vlada dosad učinila baš sve što je u njihovoj moći da eutanazira slobodnu javne riječi u Hrvatskoj, što se najbolje vidi na informativnom programu HRT-a.
Novi zakon, ovako kako je predložen, bit će jedan od zadnjih čavala u lijes još ono malo preostalih slobodnih medija u državi. Prije svega internetskih portala koji će biti dodatno oporezovani. To je to europsko lice Plenkovića, to je ta HDZ-ova Hrvatska
