Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković obilazeći kod Križevaca izgradnju tamošnjeg nadvožnjaka koji je sagrađen u sklopu projekta izgradnje i obnove drugog željezničkog kolosijeka Križevci – Mađarska granica, izjavio je da je gradnja ove pruge jedan od najskupljih prometnih projekta nakon gradnje Pelješkog mosta.
Riječ je o 350 milijuna eura vrijednom projektu koji se sufinancira iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), a radovi se trenutno izvode duž cijele dionice duge 42,6 kilometara. Oni su, izvedeni u 50-postotnom obimu i vjerujemo da će biti okončani najkasnije do početka 2025. godine, kazao je Butković.
– Danas ulažemo 3,5 milijardi eura u prometnu infrastrukturu, a od tog iznosa otprilike milijarda eura odlazi u obnovu željezničke infrastrukture – naglasio je Butković te dometnuo da je Hrvatska u proteklim godinama izgradila gotovo u cijelosti autoputnu infrastrukturu. Ulaže se i dalje u obnovu i gradnju cesta, ali sljedeće desetljeće bit će obilježeno najvećim dijelom ulaganjem u željeznicu.
Butković se dotaknuo I PROBLEMATIČNE gradnje drugog
kolosijeka na dionici Križevci – Dugo selo . Ona je izgrađena u nešto više od 70-postotnom obimu, ali je u međuvremenu konzorcij koji je gradi zapao u poteškoće.
– Sada smo u situaciji da na pažljiv i taktičan način projekt privedemo kraju. Odredili smo si da ta dionica bude najkasnije otvorena kad i dionica Križevci – Koprivnica – mađarska granica – rekao je Butković i naglasio da je cilj ne raskinuti ugovor s tvrtkama angažiranim na projektu Križevci – Dugo selo jer bi u tom slučaju one najvjerojatnije propale.
– Kašnjenja na realizaciji gradnje pruge Križevci – Mađarska granica ne dolazi u obzir, ali dionica do Dugog sela premašila je doista sve rokove – riječi su Butkovića.
Izvijestio je da će s 1. siječnjem iduće godine započeti realizaciju kredita s Europskom investicijskom bankom u iznosu od 900 milijuna eura. On će biti korišten za obnovu željezničke infrastrukture na svim onim lokacijama i dionicama koje se ne mogu financirati novcem europskih fondova. Rekonstrukcija tih pruga snažno počinje u 2024. godini.
Govoreći o projektu gradnje dvotračne pruge od Mađarske granice do Luke Rijeka, ministar je kazao da je to cilj od golemog gospodarskog interesa Hrvatske.
Na upit novinara kako teče povlačenje novca iz fondova Europske unije, odgovorio je da će Hrvatska do kraja ove godine potrošiti sva predviđena sredstva.
– Budući da uskoro počinje nova perspektiva, odnosno nova omotnica, koncentrirani smo na to da se raspisuju javni natječaji i pozivi za trošenje tih sredstava – zaključio je Butković obraćanje prisutnim novinarima.
Župan Darko Koren tom je prilikom naglasio da se u Koprivničko-križevačku županiju danas ulažu ogromni novci. Što kroz gradnju pruge, to kroz realizaciju projekta Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Piškornica, projekt aglomeracije, a počela je i gradnja brze ceste od Križevaca do Kloštra Vojakovačkog.
– Uglavnom sva ta ulaganja ukupne su vrijednosti 700 milijuna kuna – kazao je Koren.
Gradonačelnik Križevaca zahvalio je turskom izvođaču radova kompaniji Cengiz koja gradnjom pruge mijenja vizuru grada, što u prometnom, sigurnosnom to i u društvenom smislu jer zapošljavaju dobar dio građana Križevaca.
Nezaobilazno pitanje za Butkovića bilo je i ono koje se tič
e gradnje brze ceste od Križevaca do Kloštra Vojakovačkog.
Ministar je rekao da je gradnja počela nešto kasnije zbog problema koje nitko nije mogao predvidjeti.
– Vjerujem da neće biti određenih većih kašnjenja. Nismo htjeli da raskinemo ugovor s izvođačem jer bi nas to proceduralno vratilo na početak – kazao je Butković ne želeći špekulirati kad će dionica biti gotova, ali je ipak spomenuo da očekuje njen dovršetak za 20 mjeseci. Nakon te dionice krenut će i gradnja brze ceste prema Koprivnici za što se već priprema dokumentacija.
Butković nije želio specificirati točnu godinu kad će Koprivnica biti spojena sa Zagrebom.
– Nemojte me pitati o godinama, jer kad spomenem neku godinu pa dođe do problema pozivate se na to da sam nešto obećao – odriješit je bio ministar.
Na upit novinara Glasa Podravine i Prigorja, pa može li bar specificirati desetljeće u kojem će Koprivnica imati brzu cestu, odgovorio je da je plan do 2030. da Hrvatska ima izgrađene sve brze ceste.
