‘Nakon srčanog, supruzi sam rekao: Ako sada nisam umro, vjerojatno niti neću’

Svjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna, a ove godine globalna kampanja provodi se pod sloganom ‘Koristi srce za svako srce’. Bolesti srca i krvnih žila vodeći su uzrok smrtnosti u Europi, pa tako i u Hrvatskoj. Godine 2019. u Hrvatskoj je umrlo 22.020 ljudi od bolesti srca i krvnih žila, što čini 42 posto ukupnog mortaliteta. To je više smrtnih slučajeva no što se umire od malignoma, bolesti pluća i bolesti probave zajedno. Slična je situacija i u našoj županiji gdje dominiraju stanja vezana za koronarnu, odnosno ishemijsku bolest srca. To su infarkt miokarda, angina pektoris i zatajenje srca.

Krunoslav Rončević (65) iz Novačke nedaleko Gole, prošao je težak ‘srčani’ put do ozdravljenja. Njegovi su problemi sa srcem krenuli prije sedam godina.

– Sjećam se tog dana kao da je bilo jučer. Bio je to neobično topao dan za svibanj. Vraćao sam se s ranča kući, žena mi je otišla na posao, a ja sam se nešto muvao po dvorištu i u jednom trenutku sam pao u nesvijest. Nakon što sam se osvijestio, osjetio sam strašne bolove u grudnom košu. Imao sam osjećaj kao da me netko obručima pritišće i da će sve unutra popucati – prisjetio se Krunoslav svog srčanog udara koji mu je u potpunosti promijenio život. Nakon što je malo došao k sebi, kaže, otišao se otuširati misleći da će mu tako biti bolje, a potom je nazvao suprugu rekavši joj da mu se nešto dogodilo, ali nije siguran što.

Supruga je ubrzo s posla došla kući, a on joj je rekao: ‘Čuješ, ako sada nisam umro, vjerojatno niti neću’.

– Spremili smo se i krenuli put hitne u Koprivnicu gdje su mi odmah radili laboratorijske nalaze i uvidjeli da mi je troponin, protein koji se otpušta u krv za vrijeme srčanog infarkta, iznimno povišen. Potom je na hitnu pozvan Ozren Koluder, voditelj Odjela za pulmologiju i infektologiju u koprivničkoj bolnici Dr. Tomislav Bardek koji je vidjevši moje nalaze bio iznimno zabrinut te mi je odmah dao lijekove za razrjeđivanje krvi – priča nam Krunoslav te dodaje kako su ga na inzistiranje doktora Koludera i primarijusa Šalamona istu večer odveli u zagrebačku Dubravu gdje mu je ugrađen stent.

– Cijeli moj put od hitne do Dubrave nisam bio svjestan koliko je moja situacija ozbiljna, no vidio sam oko sebe zabrinuta lica doktora i sam taj hitni odlazak u Zagreb dao mi je naslutiti da se nešto gadno dogodilo – govori Krunoslav koji se vrlo brzo nakon ugrađenog stenta osjećao dobro, čak štoviše kao da mu se ništa nije dogodilo.

Spomenimo i kako su Krunoslavovi problemi sa srcem genetski jer većina u njegovoj obitelji ima problema sa srcem i krvožilnim sustavom. Nakon srčanog udara, Krunoslavovo srce zadržalo je gotovo maksimalna funkciju srca za njegovu dob. Usprkos tome i zahvaljujući doktoru Koluderu koji je, kaže, odličan liječnik, dobio je hitni stent koji mu je pomogao da se što prije oporavi i ‘stane na noge’.

No, priči tu nije kraj. Krunoslav je nakon otpusta iz bolnice odlučio otići na rehabilitaciju u Thalassotherapiu u Opatiju, specijalnu bolnicu za medicinsku rehabilitaciju bolesti srca, pluća i reumatizma.

– Dolaskom tamo, mislio sam da ću u potpunosti povratiti sebe i vratiti se kući zdrav kao i ranije. Ipak, prevario sam se. Tek je ovdje krenulo sve nizbrdo – priča nam i dodaje kako se nakon nekoliko dana odlučio otići okupati, no u moru pao u nesvijest. Hladna voda ga je ubrzo osvijestila, ali je udahnuo dvije i pol litre vode koja mu je ispunila pluća. Kako kaže, teškom mukom i borbom za život izvukao se iz mora i došao natrag do kliničkog dijela Thalassotherapie i rekao liječnicima što se dogodilo. Pritom ga je cijelo vrijeme ponovno strašno probadalo u grudnom košu.

– Premjestili su me u malu intenzivnu i krenuli obrađivati. Kako je hrana tamo dosta loša, neslana jer ju pripremaju nutricionisti, požalio sam se na glad te ubrzo dobio sendvič. Kad sam ga pojeo, došlo je do fibrilacije atrija jer mi je u kratkom roku šećer naglo porastao – kazao nam je Krunoslav te dodao kako su tada liječnici mislili da se opet nešto zakrčilo u žilama i da će morati provjeriti ugrađeni stent.

Dolaskom Sonje Frančula-Zaninović, tadašnje liječnice, uslijedio je za Krunoslava šok kojem se nije nadao. Naime, ona mu je rekla da će morati ugraditi pacemaker, odnosno srčani elektrostimulator jer mu je lijeva žila u vratu u potpunosti zakrčena.

Foto: Privatna arhiva

– Htjeli su to naravno odmah napraviti, no ja nisam dao. Kao prvo, nisam im nimalo vjerovao, a kao drugo htio sam biti bliže doma i svojoj obitelji i rekao sam im da ću pacemaker ugraditi u Zagrebu jer tada nisam znao da Koprivnica ima vrhunskog kardiologa koji jedini u našoj županiji to radi, doktora Eugena Fucaka. Ne samo da mi je spasio život, već je bio konstantno uz mene i ono najvažnije, bio je prije svega čovjek, a tek onda liječnik – naglašava Krunoslav čiji život je dao u Fucakove ruke i zbog toga danas nimalo ne žali. Kako kaže, punih 15 minuta stimulirao je pacemaker kako bi svi parametri bili savršeni i kako bi on funkcionirao bez imalo poteškoća.

– Danas se osjećam u potpunosti zdravo i živim život punim srcem, a sve to zahvaljujući divnim liječnicima koji su me vodili kroz moj trnoviti put – zaključio je Krunoslav. Liječnik Eugen Fucak jedini u našoj županiji ugrađuje pacemaker.

– Ugradnja srčanog elektrostimulatora zahvat je koji smo uveli u liječenje naših bolesnika 2011. godine. Od tada smo na taj način liječili otprilike 900 bolesnika. Radi se o zahvatu koji je u većem broju slučajeva neodgodiv, sve do situacija u kojima direktno spašava život bolesnika – kazao nam je Fucak te dodao kako trenutno u koprivničkoj bolnici ugrađuju stotinjak uređaja godišnje kod bolesnika s poremećajima srčanog ritma.

Iako se ponekad radi o vitalno ugroženim bolesnicima, nakon uspješne ugradnje pacemakera postiže se izrazito brzi oporavak, kaže liječnik i dodaje da su takvi bolesnici spremni za otpust iz bolnice već drugog dana nakon zahvata.

– Univerzalni recept za dug i kvalitetan život ne postoji. Ipak, neke su preporuke primjenjive za svaku osobu i u svakoj životnoj dobi, a to su životni stil s dovoljnom količinom fizičke aktivnosti već od rane životne dobi, kvalitetna prehrana s visokim unosom vlakana i namirnica biljnog porijekla, izbjegavanjem prekomjernog unosa kuhinjske soli te izbjegavanjem procesuirane hrane kao i izbjegavanje pušenja, narkotika i prekomjerne konzumacije alkohola – poručio je Fucak.

Vezani članci

Najčitanije

WP2Social Auto Publish Powered By : XYZScripts.com