Vodstvo poznate tvrtke iz naše županije ostalo je ovih dana zatečeno kad su njihove mjerodavne službe izračunale i procijenile trošak energenata za iduću godinu. Kako sada stoje stvari, za struju, plin i gorivo trebali bi tijekom poslovne 2023. izdvojiti čak 20-ak milijuna kuna više nego ove godine.
To je ogroman rast troškova. I, što je najgore, energenti neće biti jedini koji će snažno pritiskati rashodovnu stranu njihova inače racionalnog i štedljivog poslovanja. Ipak, oni će preživjeti, za razliku od mnogih drugih, manjih poslovnih sustava koje bi drastičan skok cijena energije od jeseni mogao doslovce baciti na koljena i uništiti.
I više nije pitanje hoće li cijene struje i plina, odnosno grijanja, od listopada značajno narasti. Jedina je nepoznanica hoće li to na koncu biti osjetno više od 50-ak posto. A s tih 50 posto, čini se, mnogi bi bili i više nego zadovoljni. Tu ne računamo na veliku većinu kućanstava koja takav trošak vrlo teško može podnijeti.
Ovih je dana nekako ispod radara prošla izjava gradonačelnika Koprivnice i saborskoga zastupnika Mišela Jakšića da lokalne jedinice, primjerice, teško mogu podnijeti višestruko veće cijene grijanja i struje za bazene, brojne sportske dvorane, javne prostore kojima se koriste udruge građana. Drugim riječima, ako Vlada nešto ne učini i ne donese učinkovite kompenzacijske mjere – dvorane, bazeni, igraonice jednostavno neće raditi.
Upitan što Vlada kani učiniti da amortizira posve izvjestan cjenovni udar i energetsko siromaštvo, premijer Andrej Plenković ovih je dana rekao kako su još na godišnjem odmoru te će o tome odlučivati u rujnu. Iz Ministarstva gospodarstva i energetike kojeg vodi Davor Filipović kažu kako se ovog časa razmatraju modeli pomoći koji su u skladu s mogućnošću intervencije države u smislu dodjele državnih potpora. Naglasak je na ‘razmatraju’, što znači da još ‘pojma nemaju’. Usput domeću i kako je Vlada tu da osigura dovoljne količine energije. Cijena? Ha, čujte…
Za to vrijeme brojni poduzetnici upozoravaju Vladu kako će staviti ključ u bravu ako im se ne pomogne jer oni rast cijena od dva ili tri puta jednostavno ne mogu preživjeti. Neke poduzetničke udruge pak prijete velikim prosvjedima ako Vlada i mjerodavna ministarstva uskoro ne ponude rješenje koje će ih zadovoljiti. Usput traže i hitan sastanak s ministrima, ali zasad nema odgovora na njihova traženja. Ima samo obećanja da će Vlada, kao i uvijek, kompenzacijskim mjerama pomoći gospodarstvu i građanima. Kako će ta pomoć izgledati – zasad ne otkrivaju.
No, neće samo kućanstva i poduzetnici trebati opipljivu pomoć. Tu su i općine, gradovi i županije koji su ovih dana u prilično teškoj situaciji. U tijeku je mnoštvo javnih natječaja za energente – prije svega struju i plin – a neki su već okončani. Rezultat tih dovršenih nadmetanja lokalne je čelnike, malo je reći, šokirao. Toliko da su mnogi bili prisiljeni poništiti natječaje jer toliko novca jednostavno nemaju u proračunima.
Krapinsko-zagorska županija, primjerice, kako otkriva portal Telegram, početkom kolovoza poništila je natječaj za nabavu prirodnog plina za dvogodišnje razdoblje za grijanje upravnih zgrada i više od 40 drugih institucija. Njihova procjena bila je da će za to trebati izdvojiti oko 24 milijuna kuna. No, stigla im je samo jedna ponuda za opskrbu plinom, a cijena je iznosila čak 70 milijuna kuna. Dakle, triput više. Zagorski župan o tome je izvijestio Vladu i premijera, a isto su učinili i brojni drugi čelnici gradova i županija. Odgovor još nisu dobili. Primorsko-goranska županija pak imala je zajedničku javnu nabavu plina za stotinjak institucija. Samo jedna ponuda bila je dvostruko veća od procijenjenog troška nabave koji je iznosio čak 110 milijuna kuna za trogodišnji ugovor. Odluka o natječaju još nije donesena.
Kako god se okrene, od jeseni ćemo morati ozbiljno stezati remen. I ne samo to: kako sada stoje stvari, lako je moguće da nas čekaju ozbiljne mjere štednje i redukcije. Više nam u kućama i stanovima neće biti toplo kao dosad, vozit ćemo se osjetno manje te na posao i s posla ići mračnim ulicama i trgovima s isključenom javnom rasvjetom. Neke sportske dvorane u zimskim poslijepodnevima, kad se troši najviše električne energije i plina, vjerojatno neće raditi.
Ako smo zbog epidemije Covida skovali sintagmu ‘novo normalno’ koje nas je trebalo naviknuti na maske, distancu, testiranja i dezinficijense, od jeseni bismo u svakodevicu mogli uvesti pojam ‘staro normalno’, odnosno ‘povratak korijenima’ – grijanju na drva, večerama uz svijeće, spavanju u odjeći. Istinabog, malo u svemu pretjerujemo u nadi kako neće biti baš tako crno. Ali, da će ove zime biti teško, mnogima i preteško, u to nemojte nimalo sumnjati.
