Nedjelja je bio poseban radni dan za čelnicu Podravke Martinu Dalić i ključne ljude kompanije zadužene za primarnu proizvodnju sirovina. Upravo je proteklu nedjelju, naime, predsjednica uprave kompanije sa suradnicima odlučila posjetiti polja rajčice, paprike i krastavaca u Podravini.
Martina Dalić pritom je potvrdila ono o čemu se govori već mjesecima – Podravka gradi važnu tvornicu za preradu rajčice, i to u Varaždinu, u sklopu tamošnjeg kompleksa Tvornice Kalnik. A to bi moglo značiti kako će se postojeća tvornica za preradu rajčice u Umagu, na atraktivnoj lokaciji na obali, uskoro zatvoriti.
– Direktori poljoprivrede Dalibor Kezele, Goran Kovačić i ja obišli smo u nedjelju Podravkina polja rajčice, paprike i krastavaca. S ovih polja na stolove stižu hrskavi kiseli krastavci, zamamni fileti crvene paprike i ajvar, a po prvi puta ove godine i pasirana rajčica.
Nakon što smo prošle godine na oko 32 hektra uzgojili crvenu papriku, ove godine smo proširili proizvodnju rajčice izvan Istre i na Podravinu. Ove godine 80 hektara rajčice na vlastitim površinama i 30-ak hektara kod kooperanata.
Sve je to dio projekta povećanja domaće proizvodnje poljoprivrednih sirovina povezan s izgradnjom novog pogona za preradu rajčice u Varaždinu, čiji dovršetak planiramo na proljeće iduće godine – otkrila je tom prigodom predsjednica uprave Podravke.
– Ovdje u Varaždinu gradit ćemo potpuno novo postrojenje za primarnu preradu rajčice i bit će to investicija vrijedna više od 100 milijuna kuna. Ona će omogućiti značajno povećanje poljoprivredne proizvodnje, odnosno proizvodnje rajčice od Međimurja do Virovitičko-podravske županije na čemu intenzivno radimo – istaknula je par mjeseci ranije Martina Dalić boraveći u tvornici Kalnik u Varaždinu.
Fokus na vlastitu proizvodnju
Podravka je predlani iz tvornice u Umagu preselila u Varaždin novu Tetra Pak A3 Flex proizvodnu liniju za rajčicu, a oko 30 radnika dobilo je ponudu da radi u Kalniku. Zanimljivo, u umašku je tvornicu bila instalirana tek prije četiri godine. Gradsko vijeće Umaga još je ranije atraktivnu zonu u kojoj je Podravkina tvornica za preradu rajčice – koja je usred Umaga, uz more – urbanistički prenamijenila u prostor za turističko-hotelsku namjenu. Tamo se mogu graditi stanovi, apartmani, hoteli i rekreativne zone.
Podravka je u nedavno usvojenoj Strategiji održivog poslovanja za razdoblje do 2030. godine naglasila kako želi povećati vlastitu poljoprivrednu proizvodnju, revitalizirati kooperantsku suradnju s poljoprivrednicima te modernizirati industrijsku proizvodnju i preradu voća i povrća. Glavni je cilj, dakako, povećanje samodostatnosti i smanjenje ovisnosti o uvozu ključnih sirovina. A to je, nema nikakve sumnje, sjajna vijest i za podravske poljoprivrednike.
Ovog je časa, kako je ranije otkrio direktor Podravkina sektora poljoprivrede Dalibor Kezele, kompanija samodostatna u proizvodnji cikle i graška. Dakle, sama ih proizvodi dovoljno za vlastite potrebe prerade. Uz to, povećava se i samodostatnost u paprici i patlidžanu. Lani je, tako, Podravka na vlastitim površinama uzgojila oko 600 tona paprike koja se koristi za proizvodnju ajvara te filet paprike. Ove godine očekuje se dvostruko veći urod te je za tu potrebu angažirano oko 40 hektara vlastitih poljoprivrednih površina koje su pod navodnjavanjem.
Velika je novost ove godine i oko 110 hektara rajčice u Podravini, također na navodnjavanim površinama: oko 80 hektara vlastitih površina i 30-ak hektara kod kooperanata. Ta će se rajčica ove godine preraditi u tvornici u Umagu, a već iduće godine, prema najavi šefice Podravke, u novom pogonu u Varaždinu.
Čini se kako sve više podravskih poljoprivrednika shvaća kako nije sve u žitaricama te da u Podravki mogu imati pouzdanog i dugoročnog partnera koji će otkupiti sve što proizvedu, i to po dogovorenim cijenama. I ne samo to: Podravka im pruža potreban know-how te im je suport u nabavi kvalitetnih inputa potrebnih za sjetvu i uzgoj.
U Podravki otkrivaju kako ovog trena imaju oko 1500 kooperanata i proizvođača u proizvodnji voća, povrća i žitarica u Hrvatskoj. Posebno je važno, ističu u koprivničkoj kompaniji, da je što više kooperanata iz Podravine zbog nižih troškova transporta i lakše i brže manipulacije svježim poljoprivrednim proizvodima. Tvrtka danas ima oko 160 hektara vlastitih navodnjavanih površina, a kad se tome pribroje i površine koje nisu pod navodnjavanjem to je ukupno oko 570 hektara poljoprivrednog zemljišta. Na tim površinama Podravka godišnje proizvodi čak 11.000 tona povrća i drugih ratarskih kultura.
Bit će posla za kooperante
Podravka ima dvije tvornice koje se bave preradom povrća – jednu u Umagu i drugu u Varaždinu u kojem se gradi novi proizvodni pogon kapaciteta prerade od 35.000 tona godišnje. Tvrtka u svojoj proizvodnji koristi čak oko 200 poljoprivrednih sirovina – od voća i povrća do žita. Samo pšenice im godišnje treba 90-ak tisuća tona.
Ove godine, primjerice, grašak je posijan na 75 hektara vlastitih površina te se planira proizvesti oko 460 tona, a kooperanti će uz to proizvesti još 200-tinjak tona. Podravka na pokusnim poljima proizvodi i krastavce, ali premalo je domaće sirovine pa ih je koprivnička kompanija prisiljena uvoziti iz drugih zemalja, i to u većim količinama.
Upravo zbog napora koje Podravka čini u razvoju vlastite poljoprivredne proizvodnje i težnji za samodostatnošću iznimno je važno kako će se rasplesti priča o najavljenoj prodaji Fortenovina agrobiznisa – Belja, vukovarskog Vupika i vinkovačkog PIK-a. Belje ima moderne tvornice mliječnih i suhomesnatnih proizvoda, proizvodnju mlijeka u pogonima bivšeg Megglea, uzgoj rajčice. PIK Vinkovci, osim žitarica i uljarica, uzgaja grašak, luk, grah, kukuruz šećerac. Vukovarski Vupik primarno proizvodi žitarice i uljarice, ali i povrće poput mrkve, graška, luka.
No, sve te tvrtke imaju i brojne farme goveda i svinja. Znači li to da bi se Podravka eventualnim preuzimanjem Fortenovina agrara na velika vrata vratila i u mesni biznis? Odnosno, revitalizirala mesnu industriju Danicu, otvorila klaonicu, opet pokrenula biznis sa svježim mesom koji bi također oživio farme u Podravini i Prigorju?
Pandemija koronavirusa, ruska agresija na Ukrajinu, poremećaji u svjetskim opskrbnim lancima, divljanje cijena poljoprivrednih proizvoda – sve je to otvorilo novu paradigmu u proizvodnji hrane. Više ništa nije isto, a primarna proizvodnja hrane postala je mnogo perspektivniji biznis nego prije. Podravka tu ima povijesnu priliku, znanje i iskustvo nije upitno, i nadamo se da će je objeručke prihvatiti. (rm)
