Podravska tvrtka morala baciti čak 1,2 tone kulena, Ervačić: Čudno nam je mirisao pa smo ga dali na analizu…’

Zatražili smo mikrobiološku kontrolu te su rezultati pokazali 7,5 puta veću prisutnost enterobakterije fekalnog zagađenja od dopuštene, požalila se tehnologinja Mesne industrije Natura


Mesna industrija Natura Đurđevac, koja posluje u sastavu Osatina grupe Mirka Ervačića, morala je nedavno baciti čak 1,2 tone gotovoga kulena za kojeg je utvrđeno da je kontaminiran visokim razinama enterobakterija.

Mirko Ervačić, gazda Osatina grupe / FOTO KKŽ

Mesna industrija Natura zbog toga je odlučila tužiti dobavljača svinjskih crijeva u koja se punilo meso za kulen, poznatu varaždinsku tvrtku Croma, tvrdeći kako su upravo ta crijeva bila zdravstveno neispravna. Croma je đurđevačkoj Naturi isporučila 1250 kulen kesa (svinjskog slijepog crijeva), ali se nakon zrenja i sušenja kulena osjetio neugodan miris i nekarakteristična zelena boja, tvrde u Naturi. U ovlaštenom laboratoriju Inspecto u Đakovu otkrivena je prisutnost enterobakterija u povišenim koncentracijama.

Neugodan miris

Tehnolozi iz Nature svjedočili su kako se tijekom pripreme kulen kesa u pogonu osjetio neugodan miris po fekalijama, o čemu su odmah obavijestili Cromu u kojoj su rekli da je to normalna pojava. Crijeva je Croma nabavila od dobavljača s Cipra te su, kako kažu, veće količine isporučili i drugim dobavljačima od kojih niti jedan nije reklamirao proizvod niti se žalio na mikrobiološku neispravnost.


Josipa Ervačić, koja je bila zaposlena kao tehnologinja u proizvodnji đurđevačke Nature, otkrila je kako su dan prije korištenja tih crijeva kontaktirali Danijela Meseka iz Crome koji im je detaljno objasnio kako se crijeva pripremaju za punjenje mesom za kulen.

– Crijeva su namakana preko noći, prethodno su bila u skladištu za prirodna crijeva. Prilikom otvaranja dvije bačve u kojoj su bila ta crijeva osjetio se intenzivni miris, a drugi dan nakon namakanja bio je još jači. Budući da je Mesek rekao da je to u redu, crijeva smo dalje ispirali prema njegovom naputku. Išli smo na povjerenje, a miris nije bio toliko čudan da bi radili dodatnu analizu što bi potrajalo dodatnih pet dana.
Crijeva smo potom napunili smjesom, te su proizvodi nakon punjenja stavljeni u komoru za dimljenje. Nakon par dana osjetio se čudan miris i na pojedinim prirodnim crijevima bila je vidljiva zelenkasta boja i plijesan, dok se na umjetnim crijevima plijesan javila kasnije. Zatražili smo mikrobiološku kontrolu te su rezultati pokazali 7,5 puta veću prisutnost enterobakterije fekalnog zagađenja od dopuštene. Ta je prisutnost bila puno veća kod kulena koja se nalazio u prirodnom crijevu, dok je kod kulena u umjetnom crijevu bila znatno manja. Sva količina kulena je bačena – ispričala je Josipa Ervačić.

Svjedočenje Smiljana Matijašeca

Na sudu je svjedočio i direktor Crome Smiljan Matijašec koji je naglasio da je kulen kese dobio od dobavljača iz Grčke, odnosno Cipra, te je laboratorijski i inspekcijski certifikat pokazao da su crijeva u redu. Roba koja je išla Naturi bila je iz jedne šarže u kojoj je bilo 40.000 do 50.000 komada svinjskog slijepog crijeva.

– Preostalu količinu koju nije preuzela Natura uzeli su drugi kupci koji su sami radili svoju dodatnu analizu prije punjenja koja je pokazala ispravnost proizvoda. U 26 godina poslovanja ovo mi je prvi puta da je došlo do mikrobiološke nestabilnosti proizvoda kod kupca – naveo je direktor varaždinske tvrtke Smiljan Matijašec.


Prehrambeno-tehnološko vještak dr. sc. Andrija Lesar svjedočio je kako je nesporno da je broj enterobakterija viši od preporučenog, ali to ne znači da se proizvod treba smatrati zdravstveno neispravnim, odnosno nesigurnim za ljudsku potrošnju. Ukoliko je Natura doista u tijeku proizvodnje imala saznanja da se u spornim kulen kesama nalaze suspektne tvorbe koje nalikuju na ostatke fekalija, u skladu s dobrom proizvođačkom praksom uobičajeno je da se takve kese izdvoje te na neki način dekontaminiraju ili ne koriste u proizvodnji, rekao je.

– Iz izvješća je vidljivo da je laboratorijska analiza učinjena u akreditiranom laboratoriju i prema akreditiranoj metodi, da je naveden naziv uzorka i LOT broj, te je opisano i svojstvo uzorka. No, to izvješće ne dokazuje zdravstvenu neispravnost jer povišen broj enterobakterija ne podrazumijeva to da je proizvod zdravstveno neispravan. Osim toga, nisam našao niti jedan drugi dokaz kojim bi se dokazala zdravstvena neispravnost gotovih kulena.
Prema tome, nisam našao dokaze da postoji zdravstvena neispravnost kulen kesa, a niti uzročno posljedična veza između utvrđene zdravstvene neispravnosti kulen kesa i štete nastale Naturi. Premda je nesporno da je broj enterobakterija u kulenu bio viši od preporučenog, to ne znači da se proizvod treba smatrati zdravstveno neispravim, odnosno nesigurnim za ljudsku potrošnju. Za jasnije shvaćanje slučaja valja ukratko objasniti da su enterobakterije mikroorganizmi koji prirodno obitavaju upravo u crijevima ljudi i životinja te se još kolokvijalno nazivaju i crijevne bakterije. Obitelj enterobakterija obuhvaća i patogene i nepatogene rodove (…)
Nakon pomne analize, nisam našao niti jedan neovisan laboratorijski dokaz koji bi dokazao navode da su predmetni finalni proizvodi Nature imali miris i boju po fekalijama – zaključuje sudski vještak dr. sc. Andrija Lesar.

Pogon mesne industrije Natura / FOTO KKŽ

Odbijena tužba

Nakon svega, sud je odbio tužbu Nature i zahtjev da im Croma zbog uništenog kulena isplati odštetu od 85.000 kuna s kamatama, odnosno oko 70 kuna po kilogramu uništenoga kulena.

– Sud utvrđuje da spomenute kulen kese, prema provedenim dokazima, nisu bile zdravstveno neispravne, te se ne može govoriti o tome da bi Naturi nastala šteta zbog toga – zaključuje sudac.

Presuda koja je donesena ovaj tjedan je nepravomoćna i đurđevačka Mesna industrija Natura na nju se može žaliti u zakonom predviđenom roku. Nije poznato hoće li to i učiniti.

Vezani članci

Najčitanije

WP2Social Auto Publish Powered By : XYZScripts.com