Pritisak Vlade na trgovce je politička predstava, za slamanje inflacije važnije je nešto drugo

Nakon što su cijene hrane, ali i ostalih proizvoda i usluga, prešle sve psihološke granice, prijeteći naglim padom standarda širih slojeva, Vlada je napokon najavila rješavanje tog ogromnog problema. Točnije bi bilo ustvrditi da je tijekom ove godine zbog inflatorne spirale riječ o socijalnom udaru na hrvatske građane poput ogromne elementarne nepogode, po rezultatima usporedive s onim što se trenutno događa na jugu Mediterana.
Vlada je u četvrtak, s barem pola godine zakašnjenja, objavila obrise paketa mjera vezanih uz trgovinu i bankarski sektor, svjesna da je to jedini način da se Plenkovićev kabinet uoči trostrukih izbora ne suoče s naglom promjenom političkog raspoloženja. Dojam je da vladajući rast cijena nisu shvaćali kao gorući problem, jer je baš zahvaljujući visokoj inflaciji u turističkoj sezoni naglo rasla i naplata PDV-a, puneći državni proračun. Interesi Banskih dvora time su bili u kontradikciji s običnim građanima, koji su osnovne namirnice plaćali nerijetko i duplo više nego krajem prošle godine. Uz samu državu, time su profitirali jedino rentijeri, dakle iznajmljivači apartmana s ionako najmanjim poreznim davanjima, te hotelijeri i dio ugostitelja vezanih uz turistički sektor.


Takvo je ponašanje Vlade produbilo sve izraženije socijalno raslojavanje u hrvatskom društvu. Premijer se hvali kako vladajući stalno nešto daje građanima, a radi se o našem proračunskom novcu, dok stvarnu korist imaju tek pojedine socijalne i interesne skupine. Ono što dobivaju najugroženije skupine, ponajprije umirovljenici, daleko je manje od razine inflacije, tako da ogromna piarovska buka oko mjera brižne nam Vlade ima za posljedicu realno osiromašenje ogromnog broja korisnika.

Izvjesnijim se čini rasplet u kojem će se na kraju ispostaviti kako je usporen rast tek dijela cijena, kako se na prste mogu nabrojiti one koje su ispod sadašnjih razina, dok će istovremeno s tržišta nestati brojni proizvodi koje je ministar Filipović stavio u socijalnu košaricu

S druge strane, zašto da se Banski dvori ne bi ponašali tako licemjerno, kad nemali dio biračkog tijela to ne shvaća u dovoljnoj mjeri pa HDZ u rejtinzima i nadalje ima nadrealnu razinu potpore?! Strah od bilo kakvih gospodarskih promjena i preispitivanja proračunskih rashoda, što bi mogla biti pozadina takvog naizgled iracionalnog političkog ‘sljepila’, jači je od svakog racionalnog promišljanja hrvatskih socijalnih nevolja.

Ilustracija / Pixabay

Vratimo se, stoga, na pakete Vladinih mjera o kojima će puno govoriti. U trenutku kad ovo pišemo svi detalji vezani uz dogovore s deset najvećih hrvatskih trgovačkih lanaca nisu poznati, ali je ipak moguće izvući neke zaključke. Vlada je tražila vraćanje na razinu od 31. prosinca prošle godine svih proizvoda koja je odredila kao ključne za socijalnu košaricu. Koliko će se od toga vratiti na te ili slične razine tek će se vidjeti, jer će korekcije koje su djelom povezane i s današnjim danom biti tek djelomične. Nešto bi trebalo slijediti idući tjedan, a nešto bi se tek trebalo dogovoriti s veleprodajama i proizvođačima.
Objektivno rečeno, kompliciran je to proces, čak i kad bi trgovci imali najbolje namjere oko vraćanja cijena unatrag. Sigurno je tek to da će većina proizvođača tvrditi da ozbiljnije korekcije na njihov račun nisu moguće zbog ulaznih troškova, konkretno sirovina i energenata. Trgovci će, pak, poručivati da ne mogu drastično rezati svoje marže, odnosno na sebe preuzeti gotovo cijeli trošak pojeftinjenja.

Bit će to mučna vrtnja u krugu, gdje će trgovački lanci, pogotovo inozemni, prijetiti tužbama protiv Vladinih mjera, neki možda i odlaskom iz Hrvatske, što se već događalo kad je Ministarstvo gospodarstva radilo popis cijena najvažnijih namirnica. Tada se resorni ministar Filipović blamirao javnim prijetnjama trgovcima, iako je i pravnim laicima bila jasno da država nema mehanizme kojima bi mogla realizirati svoje zahtjeve.
Drugim riječima, ako je netko pomislio da će slučaj riješen načelnom izjavom premijera Plenkovića kako su trgovci na ovotjednim sastancima pristali na smanjenje cijena, grdno se vara. Prava bitka tek slijedi, u čemu Vlada nije favorit. Izvjesnijim se čini rasplet u kojem će se na kraju ispostaviti kako je usporen rast tek dijela cijena, kako se na prste mogu nabrojiti one koje su ispod sadašnjih razina, dok će istovremeno s tržišta nestati brojni proizvodi koje je ministar Filipović stavio u socijalnu košaricu. Sve to kazuje da je opet na djelu velika predizborna predstava.


ZA SLAMANJE INFLACIJE VAŽNIJE BI BILO UVOĐENJE REALNIH KAMATA NA ŠTEDNJU, PRIJETNJE UKIDANJEM SUBVENCIJA I POREZI NA EKSTRAPROFITE

Ukoliko u ponuđenim Vladinim mjerama tražimo ono što bi potencijalno moglo biti efikasnije, onda je to prijetnja ukidanjem povlaštenih cijena energenata svima, dakle i proizvođačima i trgovcima, koji u inflatornim okolnostima ostvaruju ekstraprofite, kao i uvođenje i uvođenje posebnog poreza na takve enormne zarade. Niz je zemalja Unije suočenih s visokom inflacijom već povlačilo slične restriktivne poteze. Proizvođači i trgovci bi tek u takvim okolnostima bili prisiljeni ozbiljno računati koliko bi ih stajale Vladine mjere, što bi zacijelo rezultiralo i nekim kompromisima u cilju obuzdavanja inflacije.
Korisnim se čini i Vladin pritisak na banke, koje su također u proteklom razdoblju ostvarivale ekstraprofite. Jedan je od način i izostanak kamata na štednju, koji je građane u inflatornim okolnostima naprosto silio na pojačanu kupnju svega i svačega, ali i masovno ulaganje novca u nekretnine. Na taj su način cijene drastično rasle, pogotovo u nekretninskom biznisu, a dio stanovništva više nije u stanju plaćati ni enormne najamnine stanova. Jedini je način smirivanja inflacije da građani uz realne kamatne stope vrate štednju u banke i tako zaustave nerealni rast cijena proizvoda i usluga.
Nije to lako poručiti nerealnim optimistima, ali Vlada je tek na prvom koraku da nizom kombiniranih i vrlo složenih mjera počinje zaustavljati prijeteću socijalnu katastrofu.

Piše: Željko Krušelj

Vezani članci

Najčitanije