Koprivničko-križevačka županija početkom ožujka imala je ukupno oko 35.800 zaposlenih, odnosno osoba koje su plaćale mirovinsko osiguranje po različitim osnovama i u različitim organizacijskim oblicima.
Novi podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje otkrivaju kako naša županija ima 890 zaposlenih više nego početkom ožujka prošle godine, dakle prije godinu dana. Apsolutan rekorder u rastu broja zaposlenih opet su bili Križevci u kojima je u godinu dana zabilježeno čak 470 zaposlenih, odnosno osiguranika više. Dakle, više od polovice novozaposlenih je na području Križevaca.
Na drugome je mjestu Đurđevac koji ima oko 180 zaposlenih više nego prije godinu dana, treći je Kalinovac s 51 osiguranikom više, a četvrta Koprivnica s 43 zaposlena više nego u isto vrijeme lani. Najviše zaposlenih u proteklih godinu dana izgubila je općina Kloštar Podravski koja ima 28 osiguranika manje, što je značajna brojka za općinu u kojoj radi jedva 500 ljudi. Druga najgora je općina Sokolovac koja je izgubila 25 radnika, pa sad ima oko 400 osiguranika. Treći je Koprivnički Ivanec koji je ostao bez 17 zaposlenih te danas ima 200-tinjak osoba koje uplaćuju novac za mirovinsko.
Petogodišnji rast
U pet proteklih godina, od 2018. do ožujka 2023. godine, Hrvatska je narasla za oko 90.000 zaposlenih te ih danas, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, ima otprilike 1,61 milijun. U tom je razdoblju na sjeveru zemlje prema broju zaposlenih, odnosno HZMO osiguranika, najviše rasla Varaždinska županija koja sad ima oko 69.000 svih radnika, što je čak 5000 više nego tijekom 2018. godine. Krapinsko-zagorska županija pak ima blizu 40.000 zaposlenih te je u pet godina narasla za čak 2800 radnika. Zagorje, dakle, u apsolutnom iznosu ima 12 posto zaposlenih više nego naša županija.
Prema petogodišnjem rastu broja zaposlenih u našoj regiji sjevera slijedi Međimurska županija koja broji više od 43.000 osiguranika, što je otprilike 2100 više nego prije pet godina. Naša županija u istom je razdoblju brojnija za oko 1800 zaposlenih te sad ima blizu 36.000, Bjelovarsko-bilogorska ima 1100 osiguranika više, a Virovitičko-podravska ostvarila je najskromniji rast s otprilike tisuću zaposlenih ljudi više na području županije nego tijekom 2018. godine.
Stranci idu u graditeljstvo
No, rast broja zaposlenih najviše se može pripisati dolasku stranih radnika u našu zemlju. Prošle je godine u Hrvatskoj odobren rekordan broj dozvola za boravak i rad za strane radnike: dozvolu je lani dobilo ili produljilo više od 124.000 osoba iz inozemstva, što je za 42.000 dozvola više nego prethodne godine. Prema podacima MUP-a, najveći broj dozvola izdan je državljanima BiH, Srbije, Nepala, Sjeverne Makedonije i Kosova.
Tijekom protekle je godine, tako, u Hrvatskoj radilo oko 37.000 državljana BIH, oko 19.000 državljana Srbije, 12.200 Nepalaca, 10.000 Makedonaca te 9000 državljanja Kosova.
U Ministarstvu unutarnjih poslova napominju kako je najveći broj dozvola za boravak i rad u prošloj godini izdan za graditeljstvo (oko 53.800), turizam i ugostiteljstvo (oko 32.300), industriju (oko 17.000), sektor prometa i veza (7300) te poljoprivredu (oko 3000 izdanih radnih dozvola). Najčešće dozvole za boravak i rad izdane su za zanimanja zidar, konobar, tesar, radnik visokogradnje i kuhar.
Tijekom protekle godine izdano je 319 dozvola za boravak i rad u djelatnosti zdravstva, a najveći broj tih dozvola odnosi se na njegovatelje i njegovateljice, za što je dozvolu za boravak i rad u našoj zemlji dobilo oko 150 stranih državljana za to zanimanje. Tijekom 2022. godine odobren je i rad stranim liječnicima – dozvolu za rad i boravak dobilo je 43 liječnika, 12 farmaceuta i deset medicinskih sestara, otkrivaju podaci MUP-a.
