Podravina i Prigorje, čini se, nikako da se jasnom strategijom pozicionira na turističkoj karti Hrvatske. Kad se govori o ovoj gospodarskoj grani, prve asocijacije su nam brojne manifestacije. Ima ih svaki grad, a i općine ne oskudijevaju njima. Riječ je o događajima koji na jedan ili maksimalno do tri dana privuku turiste te se nakon toga život okreće uobičajenim poslovima. Drugim riječima, nedostaje nam sustavno razvijanje turizma koje bi uzelo u obzir ono što su primarna obilježja Podravine i Prigorja.
Drava i njeni rukavci, brojna jezera izvrstan su magnet za privlačenje gosti i svih dijelova Hrvatske, a nećemo pretjerati kad kažemo da bi nemali interes za ovaj kraj pokazali i stranci. Naravno, masovni turizam na Dravi nije opcija jer joj u tom slučaju prijeti devastacija. No i taj se prirodni dragulj može bolje upogoniti u spomenutu svrhu, a da se pritom ne narušava njegov ekosustav.
Atraktivan je lov na kapitalce
Te su činjenice postali svjesni i u Koprivničko-križevačkoj županiji koja izdvaja znatna sredstava za razvoj ribolovnog turizma.
Ribolovac, a ujedno i predsjednik Športskog ribolovnog saveza KKŽ-e, Ivan Petak tvrdi da je ovaj dio Hrvatske stvoren za ribolovni turizam, a njega se do sada premalo promoviralo. Potencijal posebno leži u privlačenju ribiča čiji je interes usmjeren na ulov kapitalaca. Lov na šarane kojima naše grabe obiluju, posebno su primamljive ljudima koji su posvećeni ribolovu.
– Za početak bi trebalo osmisliti projekt kojim bi, recimo, turističke zajednice davale plakete ili neku vrst priznanja za ulov izuzetnih kapitalaca. Ta mala i gotovo besplatna gesta mnogo znači ribiču, pogotovo kad bi se njegova fotografija s ulovom objavila na internetskim stranicama turističke zajednice ili specijalizirane web stranice za ribolov u Podravini i Prigorju – kaže Petak i naglašava da doista imamo izvrsne vode za ribolov. Posebno ističe Šodericu koja je prema ribolovnim standardima staro jezero što znači da u sebi krije ‘ozbiljne ribe’.
Tvrdi da u njoj obitavaju somovi stokilaši kojih ima i u Dravi. Iskusni ribolovcima ne treba mnogo da shvate gdje se na našoj rijeci nalazi som kapitalac čijim bi se ulovom rado fotografirali i fotografiju pokazivali svojim prijateljima.
Ribolovci kao potencijalna turistička skupina, izuzetno su zahvalni. Riječ je o ljudima dubokog džepa koji ne pitaju za cijenu jednodnevne ili višednevne ribičke dozvole. Vrijednost njihova pribora nerijetko premašuje prosječnu hrvatsku godišnju plaću.
– Osim toga, poštuju prirodu. Iza pravog ribiča nećete naići na odbačeni otpad ili neku drugu vrstu devastacije obale – izričit je Petak.
Šaran i amur
Pomalo začuđeni njegovom tvrdnjom da bi netko izvan Hrvatske došao u ribolov na neku od naših graba, kaže nam da pravom ribiču iz Njemačke nije problem potegnuti do Španjolske ili Italije čim dozna za mjesto koje će mu s velikom vjerojatnošću osigurati impozantan ulov. Mi takvih graba imamo u izobilju, ali one su slabo vidljive na ribolovnim kartama.
Dodaje kako je kriva percepcija da ribiči slabo troše jer žive u šatorima. Svaki puta kad smo imali neko natjecanje, smještajni kapaciteti bili su popunjeni. Strani ribiči vole unajmiti vikendicu ili apartman te se zadržati još koji dan nakon ribolova.
– Nadam se da će se i poduzetnici uključiti u ovu priču i shvatiti da od ribolova mogu ostvariti ozbiljne prihode. Posebno me žalosti što nemamo specijalizirani riblji restoran, a u njemu bi se mogla posluživati kvalitetna i svježa riba iz naših jezera i Drave – napominje Petak.
Osim spomenutog šarana, u našem se kraju rado lovi amur. Uglavnom, riba ima, a sve zahvaljujući ribolovcima koji redovito poribljavaju naše vode.
– Osobno ne ganjam velike ribe. Najveći ulov bio je som od 23 kile, ali on je ulovljen grupno. Kao pojedinac iz vode sam izvukao smuđa koji je težio 6,5 kilograma – skroman je Petak kojem je ribičija 60 godina u krvi. Sjeća se kako ga je otac na štangi bicikla vozio na vodu i od tada je ona postala okosnica njegovog života.
– Za kraj ću reći da me veseli što Županija uviđa značaj ulaganja u ribolovna natjecanja i ribolovni turizam. Zbog toga gajim optimizam što se tiče ove gospodarske grane, ali za njen puni zamah trebat će nam godine. Razinu koju želimo doseći, do nje je nemoguće doći preko noći. Uz to potrebna nam je jasna strategija koje će trasirati put do toga da postanemo netko i nešto u Europi po pitanju ribolova – zaključio je Petak.
Županija ozbiljno shvaća ribolovni turizam
Da Županija ima ozbiljnih namjera razvijati ribolovni turizam potvrđuje činjenica prema kojoj je Zajednica sportova KKŽ za rad županijskog Športskog ribolovnog saveza osigurala sredstva u visini od gotovo 19 tisuća eura te još dodatnih pet tisuća eura za završnicu Kupa Hrvatske za kadetkinje i kadete koja se nedavno održala na jezerima Šoderica i Jegeniš. Završnica je okupila preko 350 natjecatelja iz cijele Hrvatske što je samo po sebi odlična promocija naše županije, ribolova kao sportske discipline, ali i ribolovnog turizma. Zajednica sportova KKŽ također sufinancira sva ostala natjecanja sportsko ribolovnih klubova s područja naše županije koje se jave na javni poziv.
– Sportski ribolov jedan je od najtrofejnijih sportova u Koprivničko – križevačke županije i sjajan promotor pri čemu Županija daje punu podršku. Ponosni smo na sve uspjehe, posebice mladih, koji talent i rad bruse u svojim klubovima, a dodajmo na kraju kako naša županija ima više registriranih ribolovaca od grada Zagreba, preko tri tisuće, što govori u prilog popularnosti ovog sporta – istaknuli su iz Županije koja je svjesna da ovaj prostor obiluje prirodnim bogatstvima, raznovrsnom florom i faunom te brojnim jezerima i rijekom Dravom, koje u velikom broju privlače ribolovce, bilo da je riječ o rekreativcima ili članovima klubova. Svi oni postižu zavidne sportske uspjehe u različitim disciplinama i svim dobnim kategorijama.
Sadržaj je proizveden u suradnji s Koprivničko-križevačkom županijom
