Depresivni poremećaj i depresivno raspoloženje pratioci su čovjeka od početka civilizacije. Svojom raznolikošću simptomatologije, ali i širinom pojavljivanja u različitim drugim psihijatrijskim i tjelesnim bolestima, depresija je poseban izazov za svakog psihijatra. Ona je čest psihički poremećaj koji se može javiti u bilo koje životno doba te je karakterizirana nizom simptoma koji moraju trajati minimalno dva tjedna te onemogućiti osobu u njenom dotadašnjem adekvatnom funkcioniranju. Osnovne karakteristike te bolesti su sniženo raspoloženje, osjećaj tuge, tjeskoba, nedostatak energije, nezadovoljstvo, umor, smetnje spavanja, nedostatak apetita, smanjeno samopoštovanje i drugi.
Dakle, radi se o ozbiljnom duševnom poremećaju, pravoj bolesti koja se mora liječiti. S obzirom na to da u svijetu posljednjih godina raste broj oboljelih od depresije odlučili smo porazgovarati s Mirjanom Gašparić Sikavicom, voditeljicom Odjela psihijatrije koprivničke bolnice Dr. Tomislav Bardek koja nam je kazala kako su brojna istraživanja pokazala da je depresivni poremećaj drugi po učestalosti obolijevanja u općoj populaciji.
– O jačini izraženosti simptoma procjenjuje se stupanj depresije koja može biti blaga, umjerena, teška, sa ili bez psihotičnih smetnji, o čemu ovisi i način liječenja, ambulantni ili hospitalni, kod primarnog liječnika ili kod psihijatra – ističe Mirjana te dodaje kako je u našoj županiji posljednjih godina vidljiv porast depresivnih smetnji.
Dodaje kako mnogobrojni problemi i nemogućnost njihovog rješavanja mogu dovesti do destabilizacije osobe na mentalnom planu, a o strukturi same osobe ovisi pronalaženje načina nošenja s uobičajenim dnevnim frustracijama. Kaže kako se ne može generalizirati koji problem može destabilizirati osobu, ali svakako se radi o kumulativnom djelovanju frustrativnih situacija i nemogućnosti osobe da ih tolerira i tamponira.
Kako odlazak psihijatru u društvu nosi određenu stigmu, a bolesnike je nerijetko sram priznati da im je potrebna takva vrsta pomoći, Mirjana smatra da se situacija mijenja u pozitivnom smjeru, slobodno se govori o tome.
– Stigma prati psihijatrijskog bolesnika, no civilizacijskim pomakom se očekuje ipak smanjenje stigmatizacije psihičkih bolesti – dodaje.
U svojoj 30-ak godina dugoj karijeri, Mirjana je pomogla mnogim pacijentima, svjedočila tužnim ljudskim sudbinama, ali i izliječila ljude koji su mislili da nikada više neće iskusiti život kakav su imali prije dijagnoze psihičke ili duševne bolesti.
Višestruka poskupljenja, pandemija koronavirusa, a potom i kriza izazvana ratom u Ukrajini narušili su mentalno zdravlje stanovnika u Hrvatskoj, ali i naših sugrađana zbog čega osobe svih uzrasta traže pomoć psihijatra i posežu za antidepresivima.
Neizvjesne prognoze, nemogućnost planiranja budućnosti, otkazi i novčani gubici, samo su neki od faktora koji povećavaju rizik od psihičkih bolesti, a psihijatri objašnjavaju da su stanovnici u protekle dvije godine izloženi raznim turbulencijama.
Iako postoji više faktora koji utječu na mentalno zdravlje ljudi, trenutna enormna poskupljenja svega ostavljaju najviše negativnih posljedica na mentalno zdravlje s čime se i naša sugovornica slaže te dodaje kako pomoć stručnjaka traže većinom mlade osobe, koje se suočavaju s anksioznosti, dok je kod starije populacije uglavnom riječ o depresiji.
– Nepovoljna kretanja u svijetu mogu negativno djelovati na psihu ljudi, a kod osjećajnijih, dodatno destabilizirati narušenu psihičku ravnotežu. Primjerice, ratna zbivanja u neposrednoj blizini, što se i trenutno događa u Ukrajini, mogu potaknuti ponovno javljanje nekih simptoma kod ljudi koji pate od PTSP-a jer se mnogi vrate u vrijeme ratnog stradavanja naše države – objašnjava Mirjana.
Ljudi su za vrijeme korone, kako objašnjava, bili u strahu za život, kako svoj tako i bližnjih te su bili netrpeljivi u iščekivanju šta će se sve događati, a od iščekivanja se, ističe, upada u anksioznost.
Sada su zbog konstantnih poskupljenja ljudi jako nervozni i napeti, razmišljaju kako će i šta će se desiti. Strahuju da li će sutra imati šta da jedu i da kupe osnovne životne namirnice. Stariju populaciju, kako ističe, najviše muči neizvjesnost za budućnost omladine, dok mladi brinu kako će osnovati porodicu.
Iz svega navedenog vidljivo je da okidača za depresiju ima sa svih strana pa se tako i sam broj pacijenata povećao, ali usprkos svemu, odlazak na psihoterapije više se ne smatra tabuom kao nekada.
Što se tiče Koprivničanaca, Mirjana nam je kazala kako su oni, u cjelini, psihički stabilni.
– Rekla bih da su ljudi ovdje vrijedni, emotivni, topli i s visokim kapacitetom tolerancije. Šute, rade i ne eksponiraju se previše i nadam se da će tako i ostati – zaključila je Mirjana.
