Potrošnja lijekova u Hrvatskoj tijekom prošle godine iznosila je 9,88 milijardi kuna i bila je veća za čak 17,5 posto u odnosu na godinu ranije, izvijestila je Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode.
Prema definiranoj dnevnoj dozi na 1000 stanovnika, potrošnja je iznosila 1390 doza na dan, što je više za 5 posto u usporedbi s pretprošlom godinom. U Agenciji otkrivaju kako je lijek s najvećom potrošnjom prema dnevnoj dozi vitamin D kolekalciferol, druga je acetilsalicilna kiselina (aspirin), treći lijek za snižavanje kolesterola atorvastatin, a četvrti lijek protiv žgaravice pantoprazol. Potrošnja vitamina D veća je za čak 50 posto u odnosu na lani, i to zbog korištenja u prevenciji Covida.
Ukupna financijska potrošnja lijekova po iskazanim je vrijednostima značajno viša od prosječnog povećanja za prethodno petogodišnje razdoblje, koje iznosi 12,7 posto. Lijekovi koji su imali najveću financijsku potrošnju prema veleprodajnim cijenama u Hrvatskoj lani su, očekivano, skupi i inovativni lijekovi proti zloćudnih bolesti i imunomodulatori. Drugi su lijekovi za liječenje sustavnih infekcija, treći s lijekovi koji djeluju na živčani sustav, četvrti s učinkom na probavni sustav i mijenu tvari, a peti lijekovi koji djeluju na kardiovaskularni sustav.
Najveću potrošnju lijekova prošle godine bilježi Bjelovarsko-bilogorska županija s 1685 definiranih dnevnih doza na 1000 stanovnika. Slijede Sisačko-moslavačka (1671), Zagorje (1584), Karlovac (1558), Vukovar (1528), Virovitica (1511). Koprivničko-križevačka županija je na desetome mjestu po prosječnoj potrošnji definiranih dnevnih doza na tisuću stanovnika. No, najviše antidepresiva, anskiolitika i drugih lijekova koji djeluju na živčani sustav zato se i dalje tradicionalno troši na području Koprivničko-križevačke (265) i Vukovarsko-srijemske županije (268 doza dnevno na tisuću stanovnika). To, drugim riječima, znači kako se lani dnevno na području Podravine i Prigorja trošilo ukupno oko 26.500 doza (Koprivničko-križevačka županija ima oko 101.000 stanovnika). A to pak znači kako, ugrubo, tablete za živce u našoj županiji troši svaki četvrti stanovnik!
Kako se proteklih godina kretala potrošnja lijekova koji djeluju na živčani sustav u Koprivničko-križevačkoj županiji? Prema službenim podacima Agencije za lijekove, Podravci i Prigorci tijekom 2011. su godine trošili oko 156 definiranih dnevnih doza tableta za živce na tisuću stanovnika. Kako smo te godine, prema popisu stanovništva, imali oko 116.000 stanovnika, ti podaci otkrili su kako je tablete za živce konzumiralo oko 18.100 stanovnika, odnosno gotovo svaki sedmi.
Desetljeće kasnije, dakle, situacija zvoni na ozbiljnu uzbunu. U tih deset godina, naime, potrošnja lijekova koji djeluju na živčani sustav povećana je za otprilike 70 posto. Istina, snažno raste potrošnja i drugih lijekova – posebno onih koji, primjerice, djeluju na krvožilni i probavni sustav, ali zabrinjava kako je naš kraj iz izvještaja u izvještaj, iz godine u godinu, redovito u samome hrvatskom vrhu upravo po potrošnji tableta za živce.
Psihijatrijski odjel Opće bolnice u Koprivnici, tako, prima sve više pacijenata koji se liječe od kroničnog alkoholizma, kroničnih duševnih bolesti, a s porastom životnog vijeka sve je više i starijih osoba s demencijom, agresivnošću, smetenošću. Tu su i shizofrenije, psihoze, afektivni i bipolarni poremećaji, depresija, anksioznost. Problem je što se u zadnje vrijeme i sve više mladih bori s depresijom ili anksioznošću. Psihijatri upozoravaju na današnji stresan i užurban način života opterećen utrkom za egzistenciju u kojem se gubi stabilnost i sklad u obitelji pa roditelji često nemaju vremena za djecu. Sve ranije se zato pojavljuje problem alkoholizma i pušenja, poremećaja u ponašanju, različitih psihoza.
Koji su lijekovi u Hrvatskoj pak lani imali najveću financijsku potrošnju po terapijskim skupinama i prema veleprodajnim cijenama? Kako otkrivaju u Agenciji za lijekovi, to su svakako antineoplastici, odnosno citostatici. Drugi su imunosupresivi, treća su cjepiva, četvrti su lijekovi za liječenje šećerne bolesti, a peti antitrombotici. U prvih 25 terapijskih skupina svaka ima potrošnju veću od 80 milijuna kuna, dok je najveću potrošnju u kunama imala skupina antineoplastici, odnosno citostatika za liječenje zloćudnih bolesti.
Ta je skupina prva po potrošnji u 2021. godini, a porast potrošnje iznosi 21 posto u odnosu na 2020. godinu. Više od 63 posto, odnosno čak 1,43 milijarde kuna, te potrošnje pripada podskupini ostalih antineoplastika, koju poglavito čine novi, pametni lijekovi kao što su monoklonska protutijela, inhibitori protein-kinaza i drugi.
„Potrebno je istaknuti izrazit financijski porast potrošnje u skupini cjepiva, pri čemu u 2020. godini gotovo i nije bilo cjepiva protiv bolesti nove volesti Covid-19. Tijekom prošle godine, nakon provedene intenzivne kampanje cijepljenja protiv Covida, potrošnja navedenih cjepiva iznosila je 87 posto cjelokupne financijske potrošnje u skupini cjepiva“, tumače u Hrvatskoj agenciji za lijekove.
Ostale terapijske skupine lijekova s izrazitim porastom potrošnje u 2021. godini u odnosu na predlani su lijekovi za liječenje bolesti oka (u terapiju je uključen jedan vrlo skupi lijek iz domene genske terapije za kongenitalnu amaurozu oka koji čini trećinu financijske potrošnje u skupini). Potom slijede lijekovi za endokrinu terapiju, imunosupresivi te imunoglobulini.
Na koncu, u Hrvatskoj u 2021. godini najveću financijsku potrošnju (prema ukupnoj količini izraženoj u kunama prema veleprodajnim cijenama) imala su cjepiva protiv Covida u iznosu od 609,8 milijuna kuna. Potom slijedi monoklonsko protutijelo pembrolizumab. Prema financijskoj potrošnji slijede inhibitor protein kinaze ibrutinib, inhibitor koagulacije rivaroksaban te monoklonsko protutijelo trastuzumab. Valja naglasiti kako čak 11 od prvih 25 lijekova po financijskoj potrošnji pripada skupini monoklonskih protutijela ili inhibitora protein kinaza (novi, pametni i skupi lijekovi).
„S druge strane, promatrajući prvih 25 lijekova s najvećom potrošnjom u kunama, lijekovi koji su tijekom prošle godine zabilježili smanjenje potrošnje u odnosu na pretprošlu godinu su pertuzumab s 4 posto i ibuprofen sa smanjenjem od čak 33 posto“, otkrivaju u Agenciji za lijekove. Robert MIhaljević
