Učenice ‘Gimnazije Fran Galović’ pokrenule projekt kako bi potaknule ostale učenike na razmišljanje o budućim zanimanjima u odgojno-obrazovnom sektoru

Učenici Gimnazije Fran Galović Koprivnica pokrenuli su projekt kojim žele omogućiti srednjoškolcima praktičan uvid u rad vrtića i osnovnih škola te ih potaknuti na razmišljanje o budućim zanimanjima u odgojno-obrazovnom sektoru.

Projekt je pokrenula i vodila profesoric Mišela Lokotar, na poticaj i interes učenica četvrtog razreda gimnazije – Ree Bebek, Saše Balažinec, Petre Požgaj i Ive Hodalić koje se u budućnosti vide u radu s djecom.


Interes učenika za rad s djecom

Kako bi istražile interes među mladima, učenice su provele anketu među maturantima svoje škole. Cilj je bio saznati razmišljaju li o studijima poput psihologije, pedagogije, logopedije, razredne i predmetne nastave, ranog i predškolskog odgoja, socijalnog rada ili rehabilitacije.

Rezultati su pokazali značajan interes – od ukupno 73 ispitanika, čak 33 maturanata izjavilo je da bi razmotrilo upis na neki od navedenih studija. Ipak, istraživanje je ukazalo i na važan problem – učenici trenutno nemaju mogućnost stjecanja praktičnog iskustva u vrtićima ili osnovnim školama prije upisa na fakultet.

U Hrvatskoj ne postoji strukovna pedagoška škola ni program koji bi omogućio takvu praksu pa učenici često donose odluku o budućem zanimanju bez stvarnog uvida u svakodnevni rad u prosvjeti.


Razgovori sa stručnjacima

U sklopu projekta učenice su razgovarale s ravnateljima škola i vrtića, učiteljima, odgojiteljima te stručnim suradnicima kako bi saznale postoji li mogućnost uključivanja srednjoškolaca u rad s djecom.

Marijana Lokotar pročelnica za obrazovanje istaknula je da takva praksa u županiji nije bila uobičajena, ali postoje određeni načini uključivanja učenika.

– Učenici se mogu uključiti volontiranjem, projektnim aktivnostima ili putem ugovora o povremenom radu redovitih učenika. Volontiranje je najčešći oblik sudjelovanja i regulirano je Zakonom o volonterstvu – objasnila je Lokotar. Naglasila je i kako bi svako uključivanje zahtijevalo jasno definirane uvjete, suglasnost roditelja te provjeru određenih kompetencija učenika.

Podrška školskih ravnatelja i učitelja


Ravnatelj gimnazije Vjekoslav Robotić smatra da bi ovakav oblik uključivanja učenika bio vrlo koristan.

– To bi učenicima omogućilo stjecanje novih vještina i spoznaja, ali i doprinijelo popularizaciji prosvjetnog sektora koji se danas suočava s nedostatkom stručnog osoblja – rekao je. Dodao je da bi se učenicima moglo omogućiti sudjelovanje u takvim aktivnostima jednom mjesečno, uz dogovor s profesorima i bez izostajanja s provjera znanja.

Helena Knežević ravnateljica Osnovne škole Podolice, istaknula je da gimnazijalci trenutno ne mogu sudjelovati u redovitoj nastavi, ali mogu sudjelovati u projektnim aktivnostima i radionicama.

Pilot-projekt u vrtićima i školama

Zahvaljujući podršci ravnatelja Helene Knežević, Vjekoslava Robotića i Ivane Antolić, učiteljice Jelene Mikulan, vrtićke pedagoginje Katarine Flac, odgojiteljice Sunčice Šanta Hanžeković te odgojitelja iz Dječjeg vrtića Medenjak, učenice gimnazije uspjele su ući u vrtiće i osnovnu školu te započeti pilot-projekt.

Projekt se provodi u svrhu praktičnog uključivanja gimnazijalaca u odgojno-obrazovni proces, a učenice se nadaju da će ga ostaviti u nasljeđe budućim generacijama gimnazije. Učenici i učenice koji dolaze u obzir za buduće sudjelovanje u projektu trebaju imati vrlo dobar ili odličan uspjeh, uzorno vladanje i pozitivno mišljenje školske pedagoginje Petre Porić. Prije uključivanja u projekt morat će napisati motivacijsko pismo kako bi se procijenila njihova spremnost i motivacija za rad u vrtiću ili osnovnoj školi.

Iskustva iz vrtića i škole

Odgojitelji i učitelji također vide prednosti uključivanja srednjoškolaca u rad s djecom. Sunčica Šanta Hanžeković, odgojiteljica, dodaje – Sudjelovanje srednjoškolaca unosi svježinu i dodatnu energiju u rad s djecom te potiče kreativnost i međusobno učenje.

Korak prema popularizaciji prosvjete

Stručnjaci se slažu da takve inicijative same po sebi ne mogu riješiti nedostatak prosvjetnih radnika, ali mogu potaknuti interes mladih za ovaj poziv. Ravnateljica vrtića Ivana Antolić ističe kako praktično iskustvo može pomoći mladima da realno procijene odgovara li im rad s djecom.

– Rad u odgoju i obrazovanju složen je i izazovan, ali i iznimno vrijedan. Upravo zato važno je mladima omogućiti uvid u stvarni rad prije nego što odaberu svoj profesionalni put – zaključuje.

Predstavljanje projekta Učenice koje sudjeluju u projektu planiraju predstaviti svoj rad i iskustva na Smotri projekata iz područja građanskog odgoja i obrazovanja u povezanosti s drugim među predmetnim temama – Projekt građanin. Cilj je projekta prepoznati problem u zajednici i pokušati ga riješiti praktičnim radom, istovremeno razvijajući vještine suradnje, odgovornosti i kreativnog rješavanja problema. Projekt učenicima pruža vrijedno iskustvo, razvija njihove vještine za rad s djecom i doprinosi zajednici. Pritom pokazuje kako mladi svojim inicijativama mogu pozitivno utjecati na lokalnu sredinu i potaknuti buduće generacije da se odluče za prosvjetna zanimanja.

A evo što o projektu kažu učenice.

– Želim studirati psihologiju jer volim ljude i oduvijek me zanimalo razumijevanje ljudskih osjećaja i njihovo ponašanje, a najviše me privlači rad s djecom i njihov razvoj. Ovaj mi je projekt uvelike pomogao u tome zato što mi je potvrdio da je rad s djecom zaista ono čime se želim baviti jer sam u radu s njima istinski uživala te otišla kući ispunjena i vesela srca – rekla je Rea Bebek.

– Odmalena sam znala da želim raditi s djecom. Sada kada sam na prekretnici života, razmišljala sam o trima fakultetima koji su srodni i baziraju se na radu s djecom, ali nakon ovog projekta i posjeta vrtiću zapravo sam shvatila da je pedagogija najbolji izbor za mene. Ovaj projekt donio mi je jasniju sliku o radu s djecom i njihovim potrebama, a ujedno i potvrdu onoga o čemu sam maštala cijeli život – zaključila je Iva Hodalić

– Iako sam otprilike znala da želim studirati rani i predškolski odgoj i obrazovanje, ovim projektom otvorila mi se mogućnost da uvidim kako bi u budućnosti mogao izgledati jedan moj radni dan što mi je samo potvrdilo izbor. Smatram da mi je ovaj projekt ukazao na to da ni jedan posao nije lagan, ali ako ga radiš s ljubavlju, uvijek kući odlaziš ispunjen i obogaćen – kazala je Petra Požgaj.

Kao maturantica koja želi studirati logopediju, projektom Vidi, možda ti se svidi dobila sam priliku pobliže upoznati prosvjetne djelatnosti i svoje afinitete. Osim što mi projekt pomaže u osobnome rastu, njime gradimo i dugoročno nasljeđe za buduće generacije gimnazijalaca – rekla je Saša Balažinec.

Vezani članci

Najčitanije