U Hrvatskoj oko 10,5 posto djece ima povišen kolester, pokazali su rezultati probira na nasljedni kolesterol kojim su ove godine po prvi puta obuhvaćeni i predškolci i to njih 32 tisuće, objavljeno je na stručnom skupu uoči Svjetskog dana srca, a prenosi Hina.
Ukupno 450 djece imalo je vrijednost ukupnog kolesterola jednaku ili veću od 6,1 mmol/L, a rezultati ukazuju na hitnu potrebu donošenja Nacionalnog plana za suzbijanje kardiovaskularnih bolesti, istaknuli su vodeći domaći stručnjaci na okupljanju u organizaciji Portala Zdravlje.
Takva bi strategija pomogla u smanjivanju smrtnosti od bolesti srca i krvnih žila od kojih prema podacima iz 2022. godine u Hrvatskoj svakog dana premine 61 osoba odnosno 39 posto ukupno umrlih.
Hiperkolesterolemija ili ‘nasljedni kolesterol’ prirođena je bolest gdje oboljeli doživotno imaju povišenu vrijednost LDL kolesterola, a procjenjuje se da u Hrvatskoj od nje boluje do 20 tisuća osoba od kojih je tek jedan posto svjestan svoje dijagnoze.
Hiperkolesterolemija ili ‘nasljedni kolesterol’ prirođena je bolest gdje oboljeli doživotno imaju povišenu vrijednost LDL kolesterola
– Čak svaki četvrti bolesnik kojem bolest nije dijagnosticirana ni adekvatno liječena umire od nekog koronarnog događaja poput srčanog ili moždanog udara prije 50. godine života. Svi bolesnici s obiteljskom hiperkolesterolemijom po definiciji pripadaju osobama visokog i vrlo visokog kardiovaskularnog rizika – upozorio je akademik Željko Reiner.
Na skupu je sudjelovao i ministar zdravstva Vili Beroš koji je ponovno istaknuo važnost preventivnih zdravstvenih pregleda.
– Čak 77 posto građana koji su se odazvali preventivnim zdravstvenim pregledima ima neki od faktora rizika, uključujući hipertenziju, poremećaj lipida, prekomjernu težinu, a mnogi i puše – istaknuo je Beroš.
Predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva i upravitelj Zaklade Hrvatska kuća srca akademik Davor Miličić procijenio je da bi smrtnost od kardiovaskularnih bolesti u Hrvatskoj trebala biti desetak posto niža u usporedbi sa zemljama tzv. niskog kardiovaskularnog rizika kao što su Francuska, Italija, skandinavske zemlje, ali i susjedna Slovenija. (ig)
Foto: Ilustracija (PIXABAY)
