Obitelj Marijana Pandura iz Kozarevca desetljećima se bavi voćarstvom i nažalost, pamte prilično godina kada su urod jabuka, bresaka, višanja, trešanja i drugog voća devastirale prirodne nepogode, ponekad tuča, ponekad mraz. Upravo ovo drugo odgovorno će biti za ovogodišnje štete.
-Dva dana temperature su bile ispod nule, jedan dan -2, a slijedeći -4 i koliko vidim trešnje su uništene 50 posto, urod bresaka bit će nam, ovisno o lokaciji nasada, umanjen između 20 i 50 posto. Što se jabuka tiče, najviše su stradale sorte fuji i zlatni delišes, dok su se ajdared, jonagold i gala kod mene nekako izvukle, možda će urod biti smanjen za 20 do 30 posto što je dosta dobro, ali čujem da je na virovitičkom području situacija baš obrnuta, te sorte su tamo najviše stradale – priča nam ovaj poznati podravski proizvođač voća.
Voćnjake ovih nedavnih, problematičnih, hladnih noći nisu, kaže, pokušavali ugrijati, jer radi se o velikim površinama i bilo koja vrsta borbe s hladnoćom gubi se u startu. Pretpostavlja da će zbog svega toga uskoro biti proglašena elementarna nepogoda, iako su dobiveni iznosi premali za bilo kakvo pokrivanje gubitaka.
Na ovom obiteljskog gospodarstvu stradale su i jagode. Najviše one u plastenicima, jer su bile u naprednijom fazi, a temperature su se i u takvim zaštićenim prostorima spuštale ispod nule. Još jedan dokaz da u tvornici pod vedrim nebom šef može biti jedino priroda sama.
U Savjetodavnoj službi ističu kako su se u nekim mjestima temperature spuštale čak i do -7 stupnjeva, a razmjeri šteta ovise o voćnoj vrsti i sorti te fenofazi u kojoj su se biljke nalazile.
-S obzirom da je zbog ranije vegetacije većina voćnih vrsta bila u fazi pune cvatnje, primjerice kruške, šljive i trešnje ili s gotovo otvorenim cvjetnim balonima kao pojedine sorte jabuka dok su kod trešanja, bresaka, marelica, šljiva i jagoda već bili formirani maleni plodovi, štete će se kretati između 50 i 100 posto. Sad ih je eventualno moguće malo ublažiti tretiranjem voćaka aminokiselinama odnosno biostimulatorima kako bi se kod biljaka ublažio stres i pomoglo da se vrate u normalno stanje – ističu u Savjetodavnoj službi ali i napominju da kod stopostotnih šteta ni biostimulatori neće pomoći budući da su generativni organi voćaka odumrli te do uroda više ne može doći.
S obzirom da još postoji mogućnost mraza stručnjaci voćarima preporučuju preventivno prskanje za to namijenjenim pripravcima, no samo u onim voćnjacima gdje biljke nisu stradale u potpunosti.
