Kad je 25. veljače 2020. godine zabilježen prvi potvrđen slučaj da je u Hrvatskoj netko zaražen novim koronavirusa, ovdašnja javnost bila je u nemalom strahu i panici. Kako i ne bi kad su nas prije toga proganjale slike mrtvih iz kineskog Wuhana i talijanskog Bergama.
Hrvatska se vrlo brzo potpuno zatvorila, život je doslovce stao preko noći. Nitko nije znao što nas čeka u mjesecima koji slijede, ali nekako se naslućivalo da neće biti dobro. Brojali su se mrtvi, ali i očekivao rast nataliteta s obzirom da su se ljudi – bez kafića, restorana, noćnih barova, sportskih događaja, koncerata – prisiljeni družiti unutar obitelji. Doduše, očekivao se i porast obiteljskog nasilja.
Otad do danas, u nešto više od dvije godine, poharalo nas je nekoliko valova epidemije. Brojali smo mrtve i zaražene, cijepili se i trpjeli agresivne atake antivaskera i antimaskera. Statističke su nam brojke pak otkrivale dio užasa kroz koji smo prolazili.
Prema novim podacima Ministarstva uprave, u odnosu na pretpandemijsku 2019. godinu lani je u Hrvatskoj umrlo 24 posto više ljudi. Točnije, umrlo ih je ukupno 67.082, što je oko 13.000 više nego te referentne 2019. u kojoj nismo imali epidemiju, niti se brinuli o novim sojevima virusa. Taj višak smrti epidemiolozi i znanstvenici uglavnom pripisuju bolesti Covid-19, premda će brojni skeptici reći kako to nije tako i da su ljudi zapravo umrli jer nisu imali dobru zdravstenu skrb zbog sustava koji je morao brinuti o zaraženima koronavirusom.
To je, dakako, apsolutna idiotarija i besmislica jer su mnoge zaražene osobe na koncu umirale upravo od Covida – i starije i mlađe, i bolesne i zdrave. Koprivničko-križevačka županija našla se tu unutar hrvatskog prosjeka s otprilike 24 posto više smrti prošle godine nego tijekom 2019., nepandemijske. U našem je kraju, dakle, prošle godine umrlo oko 370 ljudi više nego dvije godine ranije.
Druge županije na sjeveru – s iznimkom Virovitičko-podravske – bile su snažnije pogođene epidemijom. Tako je na području Varaždinske županije tijekom prošle godine preminulo čak 34,2 posto više ljudi nego dvije godine ranije, što je užasan postotak. Umrlo je, dakle, 1070 osoba više nego u zadnjoj pretpandemijskoj godini! To se ne može objasniti ničim drugim osim teškim posljedicama Covida na ukupnu populaciju u varaždinskom kraju.
Na području Međimurske županije preminulo je 26 posto više ljudi (oko 320), a u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji bilo je 29 posto više smrti nego tijekom 2019. godine (oko 440 više).
Što se pak dogodilo s natalitetom u drugoj pandemijskoj godini, s obzirom na najave kako će se zbog lokcdowna obitelji više družiti? Istini za volju, unatoč valu odlazaka mladih u inozemstvo i snažnim depopulacijskim trendovima, u Hrvatskoj je tijekom prošle godine zabilježeno više rođenih nego predlani, odnosno tijekom 2020. godine. Već godinama se u državi svake godine rađa manje djece, a čini se kako je lockdown ipak utjecao da se taj trend barem nakratko zaustavi.
Prema novim i potpunim podacima Ministarstva uprave, u maticu rođenih lani je u Hrvatskoj bilo upisano ukupno 36.934 djece, što je točno 677 više nego tijekom 2020. godine, prve epidemijske. I ne samo to: lani je rođeno i više djece nego tijekom 2019. godine, i to ukupno 381 beba više, navode u Ministarstvu. Mini baby boom doista bi mogao biti posljedica čvrstog lockdowna tijekom 2020. godine jer je nemoguće da broj rođene djece raste nakon vala selidbe mladih u inozemstvo proteklih godina i drastičnog smanjivanja broja stanovnika.
Kakva je situacija bila na sjeveru zemlje? Koliko su se u našoj regiji parovi intenzivnije ‘družili’ zbog zatvaranja kafića i restorana? Ako je suditi po varaždinskom primjeru, ipak više nego ranijih godina. Tijekom prošle godine, naime, na području Varaždinske županije rođeno je 85 beba više nego predlani, što je rast od 6,4 posto. U Virovitičko-podravskoj županiji rođeno je 30-ak djece više nego godinu ranije. No, virovitički kraj doživljava svojevrsnu natalitetnu renesansu s obzirom da je lani, u odnosu na pretpandemijsku 2019. godinu, rođeno čak 15 posto beba više. A to je u apsolutnoj brojci 80-ak mališana više.
S druge strane, Podravcima, Međimurcima i Bjelovarčanima ni lockdowni nisu previše pomogli: u sve tri županije rođeno je manje djece nego prije dvije godine. I to po tri posto manje. Tako je na području Podravine i Prigorja lani u odnosu na predlani bilo 20-ak beba manje, Međimurju 30-ak, a Bjelovarsko-bilogorskoj županiji 20-ak.
Tekst: Robert Mihaljević
