Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode (Halmed) ovaj je tjedan objavila nove podatke o potrošnji lijekova u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na potrošnju u županijama.
Agencija donosi veliki pregled potrošnje u proteklom petogodišnjem razdoblju te trendove koji se primjećuju po pojedinim županijama i vrstama lijekova. Potrošnja lijekova mjerena u broju DDD/TSD (definirana dnevna doza na tisuću stanovnika dnevno) tijekom pretprošle godine u Hrvatskoj iznosila je 1388,33 te je oko pet posto veća u odnosu na godinu ranije.
„Tijekom promatranog razdoblja od 2017. do 2021. godine prisutan je trend povećanja potrošnje lijekova u definiranim dnevnim dozama na tisuću stanovnika s prosječnim povećanjem od 7,1 posto godišnje“, ističu u Halmedu.
Napominju kako su razlike u potrošnji između županija relativno stabilne tijekom vremena. Županije s visokom potrošnjom u jednoj godini pokazuju sličnu visoku potrošnju i u drugim promatranim godinama. Kad je riječ o izvanbolničkoj potrošnji svih lijekova po stanovniku po županijama, na vrhu su Bjelovarsko-bilogorska, Sisačko-moslavačka i Krapinsko-zagorska županija.
Prema ukupnoj potrošnji i pokazatelju DDD/TSD naša je županija u zlatnoj sredini, na desetom mjestu. Mjesto ispred nas je Međimurska, a iza, na 11. mjestu, Varaždinska županija. No, u Agenciji upozoravaju kako su u potrošnji lijekova koji se ubrajaju u skupinu lijekova za smirenje i „uočene veće i stalne razlike između pojedinih županija“.
„U analizi rezultata moramo uzeti u obzir i činjenicu da se u skupinama sedativa, psiholeptika i antidepresiva viša potrošnja može dijelom pripisati općim uvjetima življenja i, posljedično, izglednosti uzimanja tih lijekova. Za točnija promatranja u razlici potrošnje po županijama moramo uzeti u obzir različitu strukturu građana županija kao što su, primjerice, starost, broj ljekarni, broj stanovnika na jednog liječnika, bolnička dostupnost i općenito dostupnost zdravstvene usluge.
Uz sve te podatke mogli bismo pronaći uzrok, primjerice, nekoliko puta većoj izvanbolničkoj potrošnji lijekova za liječenje ovisnosti o opioidima Šibensko-kninskoj i Primorsko-goranskoj županiji te Zadarskoj županiji i Gradu Zagrebu od prosječne potrošnje po županijama. Osim toga, promjene u potrošnji lijekova po županijama također proizlaze iz različitih terapijskih tradicija i različitih stavova prema lijekovima i liječenju. U svakom slučaju, za pojašnjenja razlika u potrošnji lijekova između pojedinih županija nužno je uključiti i farmakoepidemiološka istraživanja“, tumače u Agenciji za lijekove.
Novi podaci Halmeda otkrivaju pak kako je predlani Koprivničko-križevačka županija bila uvjerljivo prva po potrošnji anksiolitika s brojkom od 117,84 dnevnih doza na tisuću stanovnika. Kako naša županija danas ima jedva 100.000 stanovnika, ispada kako svaki dan anksiolitike troši gotovo 12.000 Podravaca i Prigoraca, odnosno najmanje svaki deseti stanovnik. Riječ je o lijekovima za smirenje, a najpropisivaniji lijekovi u toj skupini su već godinama Normabel i Apaurin.
Po potrošnji Normabela i Apaurina na drugom je mjestu Vukovarsko-srijemska županija sa 112 doza na tisuću stanovnika dnevno, a treća je Osječko-baranjska s oko 110 doza. Na začelju ljestvice potrošnje tableta za smirenje tradicionalno su Istra (62 doze dnevno), Međimurje (67) i Dubrovačko-neretvanska županija (75). Istrijani, dakle, troše upola manje lijekova anskiolitika od Podravaca i Prigoraca.
I u drugim skupinama lijekova koje se ubrajaju u skupinu psihotika jer djeluju na središnji živčani sustav naša je županija u samome vrhu po dnevnoj potrošnji na tisuću stanovnika. Tako smo na trećem mjestu po potrošnji hipnotika i sedativa (ispred nas su Sisak i Bjelovar) te na četvrtom po potrošnji antidepresiva (ispred nas su Vukovar, Sisak, Virovitica).
Prema službenim podacima Agencije za lijekove, stanovnici Koprivničko-križvačke županije tijekom 2011. godine su trošili oko 156 definiranih dnevnih doza svih tableta za živce na tisuću stanovnika. Kako smo te godine, prema popisu stanovništva, imali oko 116.000 stanovnika, ti podaci otkrili su kako je tablete za živce konzumiralo oko 18.100 stanovnika, odnosno gotovo svaki sedmi.
Desetljeće kasnije, podaci Halmeda otkrivaju kako je potrošnja lijekova koji djeluju na živčani sustav povećana za otprilike 70 posto. Na području naše županije predlani je, tako, zabilježena potrošnja od 265 dnevnih doza na tisuću stanovnika svih lijekova za živce. To, ugrubo, znači kako tablete za živce troši svaki četvrti stanovnik Koprivničko-križevačke županije.
