Koprivničko-križevačka županija ima najviše registriranih proizvođača mlijeka u Hrvatskoj, oko 900, ali i registriranih posjednika svih goveda kojih je oko 2680.
O tome da hrvatska poljoprivreda klizi u katastrofu pišemo već godinama. I nismo primijetili da se išta pod milim bogom poduzelo kako bi se pad u ponor – s nesagledivim posljedicama za cijelu zemlju – zaustavio.
No, posljednji podaci koje je ovaj tjedan objavio Državni zavod za statistiku šokirali su i nas, osvjedočenje pesimiste koji ne očekuju da se pad i propadanje zaustave. Hrvatska je, naime u proteklih godinu dana ostala bez 23.000 muznih krava, što je pad od čak 22,5 posto u odnosu na prosinac pretprošle godine!
MN: Najgori u EU
Podaci Državnog zavoda za statistiku uspoređuju broj grla stoke potkraj studenoga lani u usporedbi s krajem prosinca predlani. Iz novih brojki vide se svi razmjeri katastrofe koja je pogodila domaći mljekarski sektor. Danas, tako, Hrvatska ima tek oko 79.000 muznih krava. U prosincu 2021. godine bilo ih je ukupno 102.000.
Podaci otkrivaju i kako je ukupan broj svinja danas oko 945.000, što je pad od blizu 3 posto, odnosno brojka je manja za 27.000 grla. Odojaka je pritom manje za 41.000, što je pad od 15 posto na godišnjoj razini. Janjadi je pak manje za 21 posto, što znači da ih je Hrvatska u manje od godinu dana izgubila oko 24.000, pa ih danas ima tek 91.000.
Osjetno se smanjio i ukupan broj svih vrsta peradi u odnosu na prosinac pretprošle godine. Danas ih imamo oko 10,9 milijuna, što je pad od čak 10 posto u manje od godinu dana. Kokoši je u Hrvatskoj trenutačno oko 2,7 milijuna komada, što je 18 posto ili čak 580.000 manje nego prije godinu dana.
Tome je svakako doprinijela ptičja gripa, ali i salmonela na farmama koka nesilica, zbog čega su životinje morale biti eutanazirane. Potkraj rujna lani Veterinarska inspekcija Ministarstva poljoprivrede naložila je, primjerice, usmrćivanje svih 150.000 koka nesilica na farmi Lukač na kojoj je buknula zaraza salmonelom!
Dok je prije desetak godina naša samodostatnost u mlijeku iznosila oko 75 posto (25 posto godišnje potrošnje morali smo uvoziti), danas je ona manja od 50 posto. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, samodostatnost u proizvodnji mlijeka na razini Europske unije je oko 118 posto, a uvjerljivo najnižu samodostatnost ima Hrvatska s oko 47 posto. To znači da moramo uvoziti više od 50 posto mlijeka kojeg trošimo.
Tijekom prošle godine isporučena količina svježeg kravljeg mlijeka iznosila je oko 405 milijuna kilograma, što je oko deset posto manje nego prije pet godina. Najviše mlijeka lani smo uvezli iz Mađarske, čak 107 milijuna kilograma, a slijede Slovenija (86 milijuna), Češka (13 milijuna), Slovačka (8 milijuna) i Poljska (4 milijuna kilograma). Ukupno smo lani uvezli 9 posto više mlijeka nego predlani.
Pad je nastavljen i ove godine. U veljači ove godine u odnosu na siječanj smanjena je proizvodnja mlijeka za piće za oko 15 posto, kravljeg sira za oko 5 posto i maslaca za 21 posto. U odnosu na isti mjesec lani, proizvodnja mlijeka za piće manja je za 2,5 posto, a vrhnja za 6,5 posto. Ukupan uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u siječnju iznosio je 25.700 tona, dok je izvoz iznosio 4700 tona. Deficit u tom mjesecu iznosio je 22 milijuna eura, što je povećanje za čak 27 posto u odnosu na lanjski siječanj.
Kako smo doznali u Ministarstvu poljoprivrede, danas čak 60 posto otkupljenih količina mlijeka dolazi iz samo tri županije: Osječko-baranjske (31,5 posto) Bjelovarsko-bilogorske (15,5 posto) i Koprivničko-križevačke županije (oko 13 posto).
Kako doznajemo u Ministarstvu poljoprivrede, najviše muznih krava ima Osječko-baranjska županija, oko 21.500 grla, a slijede Bjelovarsko-bilogorska (20.500), Koprivničko-križevačka (18.000) i Sisačko-moslavačka županija (13.500). No, to su podaci iz sredine prošle godine. Danas je ta brojka sigurno značajno manja.
Da stvar po našu županiju, odnosno Podravinu i Prigorje, bude pogubnija, svjedoči podatak kako imamo najviše registriranih proizvođača mlijeka u Hrvatskoj, oko 900 prema posljednjim službenim podacima. To, dakako, znači da je riječ o proizvođačima s malim stadima u kojima prevladava desetak do najviše 30 krava. Najveći proizvođač, Osječko-baranjska županija, ima tek 15-ak registriranih proizvođača, ali riječ je mahom o velikim farmama koje imaju više stotina ili tisuća muznih krava.
I prema broju posjednika goveda naša je županija uvjerljivo u hrvatskome vrhu. Početkom prošle godine bilo je registrirano oko 2680 posjednika u Koprivničko-križevačkoj županiji. Na drugome je mjestu bjelovarski kraj s oko 2400, a na trećem Zagrebačka županija s oko 2000 posjednika. No, u naše tri županije prevladavaju mali farmeri koji su najugroženiji i čiji opstanak uvelike ovisi o znanju, volji i želji države da nešto učini.
Prije deset godina Hrvatska je imala ukupno oko 13.000 farmi koje isporučuju mlijeko mljekarskoj industriji, a danas ih je tek oko 3500. Na životu je od nekadašnjeg broja proizvođača ostalo tek oko 25 posto farmi. I još nešto – tijekom 2012. godine proizvodnja mlijeka bila je 786 milijuna litara, a u 2021. godini, primjerice, 511 milijuna litara. To je golem pad od čak 35 posto.
Kako je potrošnja mlijeka u Hrvatskoj, prema neslužbenoj i gruboj računici, veća od milijardu litara godišnje te raste iz godine u godinu, jasno je kako ovog časa domaćom proizvodnjom pokrivamo osjetno manje od 50 posto godišnje potrošnje mlijeka. To je pretežak poraz hrvatske države, ako se zna da je dostatnost proizvodnje mlijeka na razini Europske unije viša od od 100 posto. Dakle, EU više mlijeka proizvodi nego što ga troši.
Danska, primjerice, proizvodi čak oko 130 posto mlijeka više od potrebnog, pa ga izvozi. Irska ima 56 posto više nego što joj treba, Poljska 28 posto, Slovenija 14 posto. Mađarska, s druge strane, domaćom proizvodnjom zadovoljava 91 posto potreba, Bugarska 68 posto, Rumunjska 57 posto, a Hrvatska ispod 50 posto te je s Grčkom u skupini najgorih.
Promašena politika
Hrvatska je kao bivša jugoslavenska republika potkraj 80-ih uvozila samo šest posto potreba za svježim mlijekom. Otprilike 30 godina kasnije uvoz iznosi čak 53 posto! Samo za mandata prve vlade Andreja Plenkovića otkup mlijeka od hrvatskih proizvođača smanjen je za 11 posto, daleko najviše među svim članicama Europske unije, a od 2014. do 2019. otkup je smanjen za gotovo 17 posto. U istome razdoblju Irska je povećala otkup domaćeg mlijeka za 41 posto, a Bugarska za 29 posto.
Hrvatska je u poljoprivredu putem poticaja dosad uložila golem novac koji se mjeri u desecima milijardi kuna. Rezultat je čista katastrofa, a s obzirom na broj farmera i muznih krava naša će županija još dugo trpjeti posljedice potpuno promašene poljoprivredne politike. Zato nije ni čudo što smo prema brojnim gospodarskim pokazateljima danas među nerzavijenijim hrvatskim regijama.
