U mirovinskom sustavu Hrvatska ima više vrsta mirovina, a nakon starosnih mirovina najbrojnije su najniže mirovine, jer podaci pokazuju da svaki četvrti umirovljenik ide u najnižu mirovinu. Korisnici tih mirovina su umirovljenici, koji su u svojem radnom vijeku imali niske plaće i nisu ostvarili duži staž, jer nisu imali sreću, da rade u dobrim poduzećima. Mnogi od njih ostali su bez posla iz raznih razloga, posebno u devedesetim godina „privatizacije“, nakon stečajeva i propasti mnogih tvrtki, a vrlo teško se bilo zaposliti radnicima s 50 i više godina.
Zbog toga imamo i veliki broj prijevremenih mirovina, koji su imali sreću, da su ostvarili uvjete za prijevremenu mirovinu, a tu ih je kao u „zasjedi“ dočekala penalizacija, doživotna kazna čak do petine zarađene mirovine, zavisno o godinama života. U ove 33 godine hrvatske države i poslodavci su, posebno privatnici, „kumovali“ niskim plaćama, jer su radnike prijavljivali na minimalac, što se kaže: „pola pije, pola Šarcu daje“, što znači da minimalac ide na tekući račun, a ostatak ispod stola, na ruke! Taj dio gotovine ispod stola ne računa se za izračun mirovine, jer ga HZMO nema, poslodavac ne prijavljuje u obrascu iznos bruto plaće koji godišnje šalje Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO). Krajem travnja bilo je 283.519 korisnika najnižih mirovina, njihova prosječna mirovina iznosi 285,85 eura (25 posto prosječne plaće) za prosječan staž od 27,7 godina. Od 285,85 eura, zarađena mirovina iznosi 182,67 eura, a razlika od 103,18 eura je solidarno-socijalni dodatak! Taj dodatak je značajan iznos, iznosi čak 36 posto ukupne mirovine, što prelazi poznato načelo solidarnosti i praktički gledano je socijala.
U srijedu 14. lipnja saborski zastupnik Silvano Hrelja je u slobodnom govoru u Saboru informirao umirovljenike o isplati zaostataka na tekuće račune ili putem pošte za 24.514 korisnika za prosječnih 119,62 eura, koji su dosad imali svoje zarađene mirovine, a koje su bile nešto malo veće od najniže mirovine. Koji su to sretnici? U svakom rješenju o mirovini piše iznos zarađene mirovine, a u drugoj rečenici paralelno je izračunata i najniža mirovina, a isplaćuje se ona koja je povoljnija. Izračun najniže mirovine iznosi: pune godine staža x AVM za najnižu mirovinu, koja sada iznosi 11,19 eura! Primjer: za 40 godina staža najniža mirovina iznosi danas 447,60 eura!
Najniže mirovine Odlukom Vlade povećane su za 3,13% od 1.7.2019. i za 3% od 1.1.2023. godine. Tom prigodom HZMO je učinio previd ili propust, jer su povećanje dobili samo oni, koji su u tom trenutku bili korisnici najniže mirovine. Osim njih trebalo je „pročešljati“ i sva one mirovine koje su malo veće od najniže mirovine. Tako bi im ovim povećanjem od 6,13 posto najniža mirovina postala povoljnija od njihove starosne, prijevremene…… mirovine. Na temelju jednog rješenja koje sam dobio iz Siska sam uočio propust HZMO-a, pa sam kod zastupnika Hrelje inicirao provjeru, koju je on prihvatio i u pet mjeseci u miru i tišini riješio problem u HZMO-u. Svim tim umirovljenicima HZMO je poslao obavijesti 15. lipnja uz isplatu razlike između njihove dosadašnje mirovine i nove najniže mirovine, što u ukupnoj vrijednosti iznosi 2,92 milijuna eura ili 22 milijuna kuna. Zastupnik Hrelja ukratko je pojasnio cijeli postupak: „HZMO je u svojim bazama korisnika analizirao visine mirovina za 106.000 korisnika koji primaju mirovinu čija je visina određena prema ostvarenim plaćama, a potencijalno bi im s ovih 6,13 posto najniža mirovina bila veća od one koju sada primaju. U skladu sa Zakonom, automatskim putem bez donošenja rješenja, HZMO je odredio i uspostavio isplatu najniže mirovine kao povoljnije za 24.514 korisnika, uz isplatu pripadajuće razlike mirovine. Prosječna isplata pripadajuće razlike mirovine iznosi 119,62 eura. Neki će dobiti pet eura, a neki će dobiti 200 eura, ovisno o vremenu kojeg su proveli u toj poziciji u razdoblju 2019.-2023.“
Od 1. srpnja očekuje nas rekordno usklađivanje mirovina
Danas je Državni zavod za statistiku (DZS) objavio neto (1.122 euro) i bruto plaće (1.547 euro) za travanj 2023., čiji je rast za 8-9 eura malo usporio, slično kao i inflacija. Ipak, rast plaća u odnosu na inflaciju je značajno veći: plaće su za razdoblje siječanj-travanj 2023. u odnosu na srpanj-listopad 2022. porasle za 10,9 posto, a potrošačke cijene (inflacija) za pet mjeseci su porasle za 3 posto. Prema formuli 70:30 postotak usklađivanja u ovom trenutku iznosi 8,53 posto, a konačne stope za točan postotak usklađivanja DZS će objaviti oko 20. kolovoza. S obzirom na već dogovoreno povećanje plaća između Vlade i sindikata u javnom sektoru od 1. lipnja, može se prognozirati konačni postotak usklađivanja između 8-9 posto. Isplata će biti u rujnu na mirovini za kolovoz, kao i zaostatak za srpanj!
Nakon što je DZS objavio podatke o plaćama prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, HZMO je objavio i podatke iz mirovinskog sustava za svibanj. Sada s 31.5. prosječna mirovina iznosi 412,99 eura, što u odnosu na neto plaću od 1.122 eura, daje udio od 36,81 posto. Ako od ukupnog broja umirovljenika (1.132.634) prema ZOMO-u oduzmemo mirovine prema međunarodnim ugovorima (184.624) prosječna mirovina iznosi 466,30 eura, a udio u plaći se diže na 41,56 eura. Omjer zaposlenih i umirovljenika povećao se na 1,36:1, ali vrlo tužan je podatak o broju umirovljenih i preminulih umirovljenika u pet mjeseci 2023.: umirovljeno je 14.838, a preminulo je 18.085 umirovljenika! Pitanje je, tko je više „zaslužan“ za ove crne brojke, pandemija covida ili zbog nje, nedostupna zdravstvena skrb?
