Olujno nevrijeme koje je u srijedu na području središnje Hrvatske uz ogromnu materijalnu štetu odnijelo i ljudske žrtve, projurilo je u samo nekoliko sati kroz nekoliko država. Meteorolog Kristijan Božarov za Glas Podravine i Prigorja rekao je da su Podravina i Prigorje imali veliku
sreću što i njih nije zadesila ova nikad viđen monstrum od oluje.
Pitajući ga o mogućnosti da se sličan scenarij dogodi još koji puta tijekom ovoga ljeta, Božarov kaže da nitko nema odgovor na to pitanje. Dodaje da što su vrućine veće i prisutnost vlage u zraku znatnija, to je mogućnost za pojavu olujnog nevremena znatnija. Spomenuta dva elementa daju energiju oluji.
– Visoke temperature i vlaga dva su elementa koja hrane oluju. Nažalost, zbog globalnog zatopljenja svjedočimo ekstremno visokim temperaturama pa je danas vjerojatnost za razorna nevremena veća, nego što je to bilo proteklih desetljeća. Za očekivati je da ćemo u nadolazećim godinama sa strepnjom gledati u nebo – objasnio nam je Božarov. Dodao je kako se samo nekoliko sati nakon početka stvaranja oluje može predvidjeti ruta kojom će se kretati.
Njih će sigurno biti još do subote navečer, a koga će zahvatiti, kaže, teško je predvidjeti. Da biste bili na vrijeme obaviješteni o atmosferskoj opasnosti, nužno je pratiti prognoze koje daju podatke za tek nekoliko sati.
S obzirom na to da je u srijedu kod Županje izmjerena brzina vjetra čak 180 kilometara na sat, Božarov je kao meteorolog iznenađen tom činjenicom. Otkako se bavi tim poslom, nije čuo niti je igdje našao podatak da je ikad u kontinentalnom dijelu zemlje zabilježena takva vjetrovita grdosija.
– Čitao sam po portalima komentare ljudi iz Dalmacije kako se ismijavaju čuđenju građana Zagreba i Županje zbog brzina vjetra koji je u primorju gotovo svakodnevica. No usporedba te dvije pojave ne stoji, jer bura puše u kratkim intervalima od svega nekoliko minuta pa potom stane. Drugim riječima, radi se o kratkim brzinskim udarima. Vjetar kojem smo svjedočili u srijedu puhao je pola sata u komadu te je bio praćen gustom i snažnom kišom. Takva oborina značajno pojačava destruktivni element vjetra – naglasio je Božarov. Dometnuo je da stoga štetu ne uzrokuje samo vjetar, nego ona nastaje u sinergiji s energijom vode koja se slijeva s neba te dodatno utječe na čupanje stabala i uništavanje krovova.
Govoreći o dosadašnjim maksimalnim brzinama vjetra u unutrašnjosti, naš sugovornik kaže da su se one kretale maksimalno od 100 do 120 kilometara na sat. No pod utjecajem globalnog zatopljenja raste i mogućnost da sve više svjedočimo brzinama koje su viđene ovog tjedna.
S obzirom da stanovnici koprivničkog i đurđevačkog dijela Podravine, kad ih zaobiđe nevrijeme, kažu da ga je ‘Drava povlekla’, upitali smo koliko ima istine u toj tvrdnji.
– Poznata mi je ta tvrdnja koja je donekle točna. Oluje možemo poistovjetiti s živim organizmima te poput ljudi i životinja biraju put koji im više odgovara. Kreću se trasom na kojoj će naići na više hrane, pogodnije uvjete za duži i plodniji život. S obzirom na to da Drava pruža veću vlažnost te je sama po sebi prohodniji koridor po kojem se oluja može kretati, radije će izabrati taj put nego se zabiti u Bilogoru, Ivanščicu ili Sljeme – pojasnio je poznati meteorolog.
Govoreći o prognozi za narednih nekoliko dana, rekao je da će do subote navečer na vremenske (ne)prilike utjecati dodir vrućine s juga i svježine sa sjevera. Zbog toga će biti nestabilno s mogućnošću pojave olujnih udara.
– Od nedjelje do utorka bit će stabilnije i ponovno toplije te će se temperature probijati iznad 30 stupnjeva. Od srijede je izvjesna nova hladna fronta koja može ponovno donije lokalno jače nevrijeme – zaključio je Božarov.
