Projekt “Uklonimo nepoželjno i poboljšajmo poželjno na zaštićenim i/ili Natura 2000 područjima u Koprivničko-križevačkoj županiji” usmjeren je na vrlo konkretne probleme i potrebe šest prirodno vrijednih lokacija.
Iako se područja međusobno razlikuju – od jedinstvenih pješčanih staništa Đurđevačkih pijesci i Kloštarskih peski, preko jezera uz Dravu, do staništa na Kalniku – povezuje ih isti cilj: očuvati bioraznolikost, krajobraznu raznolikost, ciljne vrste i stanišne tipove te unaprijediti način upravljanja zaštićenom prirodom.
Željka Kolar, ravnateljica Javne ustanove za zaštitu prirode Koprivničko-križevačke županije, ističe da je glavni razlog pokretanja projekta želja za očuvanjem Natura 2000 ciljnih vrsta i stanišnih tipova, kao i Zakonom o zaštiti prirode zaštićenih područja i njihovih temeljnih vrijednosti zbog kojih su dobila taj status.
Projektne lokacije odabrane su na temelju praćenja i utvrđenog stanja pojedinih područja, kako bi se djelovalo tamo gdje je intervencija potrebna.
Najopsežnije konkretne aktivnosti predviđene su na Đurđevačkim pijescima, posebnom rezervatu i području ekološke mreže Natura 2000.
– Na površini od 15 hektara planirano je čišćenje, uklanjanje površinskog sloja humusa i uklanjanje nepješčarske vegetacije s obraslih površina. Cilj je otvoriti površine golog pijeska i spriječiti vegetacijske sukcesije te kroz stvaranje povoljnih stanišnih uvjeta omogućiti širenje, rast i razvoj karakteristične vegetacije pijesaka, posebice endemične biljne zajednice trave sivkaste gladice i vlasulje bradice – objašnjava Kolar.
Đurđevački pijesci bit će i predmet praćenja stanja ciljnih stanišnih tipova i vrsta te geoloških istraživanja, a dobiveni podaci trebali bi omogućiti izradu smjernica za njihovo daljnje upravljanje i očuvanje.
Drugačiji problem Projekt rješava na jezeru Jegeniš–Dezinfekcija i jezeru Gabajeva Greda, koji se nalaze u Regionalnom parku Mura-Drava i/ili području ekološke mreže Gornji tok Drave.
– Na ukupnoj površini od 45 hektara provodit će se aktivnosti kontrole i uklanjanja invazivne strane vrste kornjače iz roda Trachemys, kako bi se smanjila gustoća populacija tih invazivnih stranih vrsta te spriječilo njihovo daljnje širenje – pojašnjava.
Riječ je o primjeru izravne intervencije protiv “nepoželjnog” elementa koji može negativno utjecati na prirodnu ravnotežu. U ovom slučaju uspjeh projekta bit će vrlo konkretan: očekuje se manja prisutnost invazivnih kornjača i uspostava učinkovitije kontrole njihove populacije.
S druge strane, na Kloštarskim, odnosno Kalinovačkim peskima, projekt je više usmjeren na istraživanje i praćenje stanja.
– Na približno 28,14 hektara pratit će se stanje ciljnih stanišnih tipova Kontinentalne panonske sipine i Panonskih travnjaka u pijesku. Pratit će se i dvije ciljne vrste, danja medonjica i kiseličin vatreni plavac, a predviđena su i geološka istraživanja i praćenja – govori Kolar.
Na temelju prikupljenih podataka trebale bi biti izrađene smjernice za očuvanje temeljnih svojstava područja i njegovo daljnje upravljanje. Iako takvi rezultati možda neće biti odmah vidljivi posjetiteljima, Kolar ističe kako su oni važni jer kvalitetno upravljanje zaštićenom prirodom mora počivati na poznavanju stvarnog stanja na terenu.
Kalnik-Vranilac predstavlja još jedan tip prirodne vrijednosti.
– Na približno 23,30 hektara pratit će se stanje ciljnih stanišnih tipova karbonatne stijene s hazmofitskom vegetacijom i otvorene kserotermofilne pionirske zajednice na karbonatnom kamenitom tlu. I na ovoj će lokaciji rezultati praćenja poslužiti kao osnova za izradu smjernica za očuvanje temeljnih svojstava područja te njegovo daljnje očuvanje i upravljanje – objasnila je.
Na Posebnom botaničkom rezervatu Mali Kalnik, na površini od približno 5,35 hektara, naglasak će biti na flori.
– Praćenjem stanja flore želi se dobiti jasnija slika o stanju rezervata, a zatim predložiti smjernice za očuvanje njegovih temeljnih svojstava i daljnje upravljanje – pojašnjava Kolar.
Šest lokacija tako pokazuje koliko različiti mogu biti izazovi zaštite prirode. Negdje je potrebno obnoviti stanište i ukloniti vegetaciju koja ga postupno mijenja, drugdje kontrolirati invazivne vrste, a na nekim lokacijama najvažnije je sustavno pratiti stanje vrsta i staništa kako bi se pravodobno moglo reagirati.
– Nema lokacije koju bi posebno izdvojili – poručuje Kolar.
Prema njezinim riječima, projekt će na svim lokacijama posredno ili neposredno pridonijeti očuvanju poželjne bioraznolikosti i krajobrazne raznolikosti, ali i očuvanju i postizanju povoljnog stanja brojnih ciljnih vrsta i stanišnih tipova.
Govoreći općenito o stanju zaštićene prirode u Koprivničko-križevačkoj županiji, Kolar ističe da je stanje zadovoljavajuće, među ostalim zahvaljujući kontinuiranom informiranju i edukaciji javnosti. Upravo bi projekt trebao dodatno povezati konkretne aktivnosti na terenu s boljim razumijevanjem prirode među građanima.
– Kroz informacije te edukativno-promidžbene Projektne aktivnosti građani će imati prilike saznati nove informacije o temeljnim vrijednostima, ciljnim vrstama i stanišnim tipovima Projektnih područja, te mogućnostima aktivnog uključivanja u zaštitu prirode tih područja – zaključuje ravnateljica Kolar.
Ovaj članak sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
