Projekt “Uklonimo nepoželjno i poboljšajmo poželjno na zaštićenim i/ili Natura 2000 područjima u Koprivničko-križevačkoj županiji” jedan je od najznačajnijih projekata Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije.
Vrijedan je ukupno 1.200.033,62 eura, od čega je Javnoj ustanovi odobreno 1.016.968,57 eura bespovratnih sredstava, odnosno 85 posto ukupne vrijednosti. Projekt će se provoditi od srpnja 2026. do lipnja 2029. godine, a obuhvatit će šest zaštićenih i/ili Natura 2000 područja u županiji.
Projekt je Javna ustanova samostalno pripremila i prijavila na poziv “Poboljšano upravljanje zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Natura 2000”, koji je Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije objavilo u okviru Programa Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027.
Dobivanje “zelenog svjetla” za projekt za ustanovu nije samo pitanje osiguranih sredstava, nego i potvrda da je smjer kojim se godinama radi na zaštiti prirode prepoznat kao važan.
– Za Javnu ustanovu, a time i za mene osobno kao čelnicu te ustanove i voditeljicu projektnog tima, dobivanje Projekta znači veliko priznanje, prepoznavanje prirode Koprivničko-križevačke županije kao nečega u čije je očuvanje vrijedno i potrebno investirati te želju i potrebu za njenim očuvanjem, ali i svjesnost da je taj projekt za Javnu ustanovu koja, osim svoje redovne djelatnosti ima u tijeku provođenje i još nekoliko projekata, predstavlja i nove ali “poželjne” brojne aktivnosti i velike obveze – ističe Željka Kolar, ravnateljica Javne ustanove.
Upravo se riječ “poželjno” iz naziva Projekta može shvatiti kao njegova ključna poruka. U prirodi nije uvijek dovoljno samo nešto zaštititi i ostaviti bez intervencije. Pojedina staništa zahtijevaju aktivno upravljanje kako bi se očuvale njihove posebnosti, dok određene pojave i vrste mogu predstavljati ozbiljnu prijetnju prirodnoj ravnoteži.
– “Nepoželjnim” se smatra sve ono čije prisustvo i učinak šteti prirodi, te temeljnim vrijednostima zbog kojih je neko područje sukladno Zakonu o zaštiti prirode proglašeno zaštićenim i/ili Natura 2000 područjem. S druge strane, “poželjnim” se smatra sve ono što doprinosi prirodi, očuvanju njene bioraznolikosti i krajobrazne raznolikosti, kao i očuvanju područja ekološke mreže Natura 2000, te njenih ciljnih vrsta i stanišnih tipova – objašnjava Kolar.
Dodaje kako Projekt nije zamišljen kao jedna velika intervencija, nego kao skup različitih aktivnosti prilagođenih potrebama pojedinih područja.
– Projekt se planira provoditi na šest lokacija zaštićenih i/ili Natura 2000 područjima kojima upravlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije. To su Đurđevački pijesci, jezero Jegeniš–Dezinfekcija i jezero Gabajeva Greda, Kloštarski (Kalinovački) peski, Kalnik-Vranilac te posebni botanički rezervat Mali Kalnik. Negdje će biti potrebno aktivno obnoviti stanište, negdje pratiti stanje vrsta i stanišnih tipova, negdje kontrolirati invazivne strane vrste, a na pojedinim lokacijama provesti istraživanja koja će omogućiti kvalitetnije upravljanje u budućnosti – ističe.
Projekt se provodi u okolnostima u kojima su zaštićena područja izložena različitim pritiscima. Kolar među njima navodi klimatske promjene, invazivne strane vrste i prirodnu sukcesiju, ali i ljudske aktivnosti poput odlaganja otpada, devastacije infrastrukture, čupanja i rezanja karakteristične flore, uznemiravanja faune, regulacije vodotoka i prekomjerne uporabe pesticida. Upravo zato projektne aktivnosti imaju preventivnu i obnoviteljsku ulogu – ukloniti ili ublažiti pritiske i stvoriti bolje uvjete za očuvanje prirode.
Važan dio projekta bit će i edukativno-promidžbene aktivnosti. Javna ustanova želi kroz njih dodatno informirati građane o vrijednostima zaštićenih i/ili Natura 2000 područja, ciljnim vrstama i stanišnim tipovima te potrebi njihova održivog korištenja. Kolar naglašava da je cilj što više educirati, informirati i senzibilizirati korisnike i širu javnost o važnosti tih područja.
Konačni cilj projekta nije samo provedba planiranih aktivnosti, nego ostvarivanje konkretnog i dugoročnog poboljšanja stanja prirode.
– Najvažniji pokazatelji ostvarenja ciljeva projekta odnose se na jačanje zaštite i obnovu bioraznolikosti, očuvanje i postizanje povoljnog stanja očuvanosti brojnih ciljnih vrsta i stanišnih tipova te održivo upravljanje ekosustavima i bioraznolikošću – kaže Kolar.
Rezultati bi na nekim lokacijama trebali biti neposredno vidljivi. Na Đurđevačkim pijescima, objašnjava Kolar, to će biti obnovljene i očuvane površine, staništa i karakteristična vegetacija, dok će se na Jegenišu i Gabajevoj Gredi očekivati smanjena gustoća populacije invazivne kornjače. Na ostalim lokacijama važan će rezultat biti prikupljeno znanje o stanju vrsta i staništa te smjernice koje će omogućiti njihovo kvalitetnije dugoročno upravljanje.
Kolar kao željeni rezultat projekta vidi prirodu u kojoj su očuvane njezine temeljne vrijednosti.
– Željeli bismo da građani uoče i vide očuvane temeljne prirodne vrijednosti projektnih zaštićenih i/ili Natura 2000 područja, očuvane ciljne vrste i stanišne tipove, karakterističnu floru, faunu i krajobraz – kaže.
Pritom je važno i da očuvana priroda potakne građane na odgovornije ponašanje – da u njima pobudi interes i želju da nastave čuvati prirodu, održivo je koriste, te u njoj uživaju.
U konačnici, projekt predstavlja ulaganje u šest konkretnih područja, ali njegov je očekivani učinak znatno širi.
– Nema lokacije koju bi posebno izdvojili. Smatramo da će Projekt na svim projektnim lokacijama posredno ili neposredno pridonijeti očuvanju poželjne bioraznolikosti i krajobrazne raznolikosti, pridonijeti očuvanju i postizanju povoljnog stanja očuvanosti brojnih ciljnih vrsta i stanišnih tipova i pridonijeti održivom upravljanju ekosustavima i bioraznolikošću ne samo Projektnih područja, nego i cjelokupne prirode Koprivničko-križevačke županije, a time i cijele Republike Hrvatske – zaključuje ravnateljica Kolar.
Ovaj članak sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
