Danas je Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta, logor imala i Koprivnica

Piše: Dražen Ernečić

Za današnji suvremeni svijet upravo je znakovita i snažna simbolička činjenica da je obilježavanje sjećanja na žrtve holokausta pokrenuto u Njemačkoj na poticaj tamošnjeg predsjednika Romana Herzoga 1996. godine, a što se odlukom Ujedinjenih naroda od 2005. godine, kada se obilježavalo 60. godina od kako je Crvena armija oslobodila koncentracijski logor Auschwitz-Birkenau, obilježava 27. siječnja u cijelom svijetu.

Posve je razumljivo da danas Republika Hrvatska kao članica Ujedinjenih naroda i Europske unije dijeli i treba dijeliti iste civilizacijske dosege i vrijednosti. Jer holokaust kao najpogubnija svjetska zločinačka politika prema čovječnosti, a koja je iznikla iz Hitlerova nacizma, vječna je tema modernog svijeta, tema koja i dan danas zaokuplja i o kojoj se i dan danas govori u svjetskim političkim krugovima i parlamentima država, među ostalim od američkog kongresa do Europskog vijeća i Europske komisije i hrvatske Vlade i Parlamenta pa do u svijetu umjetničkih i znanstvenih akademija i institucija, svjetske filmske i likovne i književne produkcije te baštinskih ustanova, o čemu se i sami možemo vrlo lako uvjeriti poklonimo li samo malo pozornosti te ustvrditi kako je holokaust gotovo svakodnevno prisutan u jednom od svjetskih ili pak naših nacionalnih medija. Argumentiraju to svega nekoliko nasumice odabranih podataka koje sam za ovaj naslov odabrao između njih više tisuća – film Schindlerova lista snimljen je 1993., Nemilosrdni gadovi 2009., Spomenik holokaustu podignut je usred Berlina nedaleko Brandenburških vratiju 2010. dok je u Lisabonu postavljena ikada najveća svjetska izložba o holokaustu 2019. istovremeno kada je svjetske medije intrigiralo i novo čitanje Dnevnika Anne Frank dok je u redovitom repertoaru naše nacionalne kazališne kuće HNK u Osijeku od 2021. godine predstava našeg Koprivničanca, redatelja Damira Mađarića Dječak koji je govorio Bogu, a koja svoje ishodište nalazi upravo u Danici – prvom koncentracijskom logoru u NDH.

Od industrijskog pogona do industrije smrti

U napuštenim zgradama i halama kemijske industrije Danica u Koprivnici ustaše su smjestile Danicu, 1. koncentracijski logor u NDH. Osnovan je 15. travnja 1941. godine u MUP-u NDH istoga dana kada se poglavnik Ante Pavelić vratio iz ustaške emigracije iz Italije u Zagreb. Logor je bio prvi u nizu četrdesetak osnovanih logora između 1941. i 1945. godine što jasno govori o ustaškom režimu utemeljenom na rasnom zakonodavstvu i teroru i sljedbi nacističko-fašističkih ideoloških odrednica. Kroz logor je prošlo poimence 4349 logoraša Srba, Židova, Roma i Hrvata te ostalih utvrđenih po dr. Zdravku Dizdaru (ubijeno je troje logoraša), a koji su upućivani u logore od Lobor grada i Gornje Rijeke, do Gospića i Jadovna, Slane i Metajne na Pagu do na kraju Jasenovca, Stare Gradiške i Auschwitza. Stoga su danas logor Danica i Koprivnica istoznačnice za ishodište logorskog holokausta u NDH o čemu je dokumentirala velika izložba u Zagrebu 2021. godine pod visokim pokroviteljstvom Vlade RH Holokaust u Hrvatskoj 1941.-1945. godine – ako tebe zaboravim…

Koprivnički holokaust i Kristalna noć

Prva žrtva koprivničkog holokausta bio je liječnik dr. Željko Selinger koji je već 25. travnja 1941. odveden u logor Danicu gdje je od ustaša isprebijan i ranjen iz pištolja, a potom takav izmrcvaren odveden u Jadovno gdje je ubijen početkom kolovoza. Njegova je liječnička ordinacija opljačkana i konfiscirana. Holokaust za cijelu koprivničku židovsku zajednicu tj. koprivničku Kristalnu noć dogodio se 22/23.srpnja 1941. kada je na Zrinskom trgu sakupljeno i kamionima odvedeno u logor Danicu 356 Židova, među kojima 51 dijete, a već sutradan vlakom u tek otvoreni Jasenovac potom Auschwitz… Bio je to put bez povratka za 95 posto te iznimno vrijedne etničke zajednice koja je kroz gotovo stotinu godina naš grad upisivala u srednjoeuropski gospodarski i kulturni milje.

Budućnost Spomen područja Danica

Gledano iz humanističkog aspekta SP Danica, prvi koncentracijski logor u NDH danas je najsnažnija identitetska i najtraumatičnija točka grada Koprivnice u njegovoj višestoljetnoj povijesti koju valja kontinuirano njegovati u europskoj i nacionalnoj Kulturi sjećanja. O svemu tome nas podsjeća i jedna od koprivničkih ulica koja nosi naziv Pravednika među narodima posvećena braći Dolinar i Anki Crndić. I kao što je Auschwitz identitet za mali poljski gradić Oswiecim (kod Krakowa) ili logor Jasenovac za mjesto Jasenovac. Ili razoreni grad Vukovar i Ovčara za moderni Vukovar. U tom smislu današnja europska Koprivnica treba tražiti svoj identitet preko Spomen područja Danica i kao povijesni grad velikog potencijala razvijati takozvani memorijalni ili ‘dark’ ili ‘crni’ dolazni turizam, poput primjerice toliko puta navedenog Auschwitza koji posjećuju milijuni turista, i to primarno radi kulture sjećanja, a potom i zbog gospodarskih vrijednosti. Preduvjet za to je revitalizacija Spomen područja Danica po uzoru na ista mjesta diljem Europske unije u kojima su se nalazili nacistički logori koji su provodili politiku genocidne prakse i ‘konačnog rješenja’. Koprivnica u tome velikom identitetskom projektu pa i kulturnoj strategiji, jer ponovimo bila je grad s prvim osnovanim koncentracijskim logorom, ima veliki potencijal i velike šanse koje bi svakako trebalo iskoristiti i pametno valorizirati. Baš kao što to radi cijeli svijet.