Daniel Unger: Kod nas je razina eurizacije već visoka pa će i koristi od prelaska na euro biti veće nego u drugim državama EU

Nova godina, nova valuta. Hrvatska 1. siječnja prelazi na euro, a to je novitet koji sa sobom donosi i brojna pitanja i nedoumice poput toga što će u novogodišnjoj noći biti s bankomatima ili uslugama internetskog bankarstva, ali i ona dugoročnija i kompleksnija poput toga hoće li Hrvati imati koristi od eura. Osim građana i poduzetnika, pripremiti se moraju i banke, a odgovore na sve euro nedoumice ima Daniel Unger, predsjednik Uprave Podravske banke.


GP: Prvi dan 2023. godine označit će prelazak Hrvatske na novu valutu, euro. Kako se građani mogu najbolje pripremiti da taj prelazak bude najbezbolniji?
Kao prvo, predložio bih klijentima da sav višak gotovine u kunama polože na svoje račune u našoj banci s obzirom na to da će ona automatizmom sav zatečeni saldo u kunama prebaciti u euro po unaprijed poznatom, fiksnom tečaju konverzije i potpuno besplatno.

Građanima preporučujem da u prvim danima 2023. godine prilikom kupnje što je više moguće koriste kartice. Nadalje, kako bi se olakšalo poslovanje gotovinom u prvim danima nakon uvođenja eura, već od početka prosinca građani će u banci moći pribaviti početne pakete kovanica eura, što će im omogućiti da od prvoga dana 2023. plaćaju u novoj valuti. S istim ciljem, bankomati će u prvim mjesecima nove godine biti opskrbljeni uglavnom novčanicama eura manjih apoena od 10 i 20 eura.

GP: Pretpostavljam da je prilagodba novoj valuti veliki izazov u poslovanju svake banke. Kako se POBA nosi s tim?

U Podravskoj banci velik je dio posla već obavljen, a trenutno su u tijeku završne prilagodbe. Uspješno su odrađene sve pripremne radnje za predopskrbu gotovim novcem, tako da već od 1. prosinca građani i poslovni subjekti mogu u našim poslovnicama kupiti početne pakete kovanica eura. U tijeku su pripreme vezane uz automatsku konverziju iznosa svih kunskih računa, kredita i depozita, punjenje bankomata eurima, kao i opskrbe poslovnih subjekata i građana gotovim novcem eura.


Kako financijski sektor, uz sektor maloprodaje, ima ključnu ulogu u prikupljanju i povlačenju kunskih novčanica i kovanica tijekom razdoblja dvojnog optjecaja, pripremamo se i za te aktivnosti. Ovo je svakako vrlo izazovan projekt za nas, s obzirom na zahtjevnu prilagodbu informatičke aplikacije, financijskog izvještavanja i računovodstva, kao i koordinaciju svih poslovnih aktivnosti oko dvojnog iskazivanja cijena, predopskrbe gotovim novcem i pravodobnog obavještavanja klijenata. Aktivnosti koje provodimo zakonski su regulirane, moraju se striktno poštivati rokovi i u tom smislu ‘Projekt Euro’ u ovom je trenutku najvažniji projekt na kojem radimo.

GP: Od 15. prosinca kreće prilagodba bankomata. Koliko POBA-inih bankomata neće raditi i u kojem razdoblju? Koliko uopće POBA ima bankomata u Hrvatskoj?

POBA ima 30 bankomata na području Hrvatske. Tijekom prosinca će se provoditi postepena prilagodba mreže bankomata na euro. Zbog tehničke zahtjevnosti projekta uvođenja eura, pojedini će bankomati od 27. prosinca do 5. siječnja biti izvan funkcije. Dostupnost bankomata za isplatu kuna odnosno eura, mogu se provjeriti na internetskim stranicama Podravske banke. Također smatram važnim naglasiti da u razdoblju od 15. prosinca do 15. siječnja, banka neće obračunavati naknadu za podizanje gotovog novca debitnim karticama tekućeg računa na bankomatima drugih banaka u Hrvatskoj.

GP: Što je s internetskim bankarstvom? Hoće li i ono biti nedostupno u nekom razdoblju?

Usluge POBAgo mobilnog i POBAklik internetskog bankarstva neće biti dostupne tijekom migracijskih aktivnosti konverzije na euro i to od večernjih sati u petak 30. prosinca do poslijepodnevnih sati u ponedjeljak 2. siječnja iduće godine.


GP: Zadnjih se dana putem medija građane upozorava da će plaćanje karticama vjerojatno biti onemogućeno u novogodišnjoj noći. Je li to točno?

U noći migracije, s 31. prosinca na 1. siječnja, bit će ograničeno korištenje kartica na bankomatima i prodajnim mjestima u Hrvatskoj i inozemstvu, stoga preporučamo da se tijekom novogodišnje noći oslonite na plaćanje gotovim novcem u slučajevima javnog prijevoza te plaćanja hrane i pića u restoranima ili kafićima.

GP: Kad smo već kod plaćanja, kako POBA stoji s Google i Apple Pay sustavima? Prihvaćaju li te usluge kartice koje je izdala POBA?

POBA prati tehnološke trendove i potencijal tržišta mobilnih plaćanja koji se snažno razvija pod utjecajem vodećih tehnoloških kompanija kao što su Google i Apple. Banka zato razmatra skoro uvođenje takvog načina plaćanja i integracije POBA kartica sa spomenutim globalnim pružateljima usluga plaćanja, no radi se o vrlo zahtjevnim projektima koji se razvijaju zajedno sa partnerima tako da u ovom trenutku ne mogu prognozirati kada će one biti dostupne.

GP: Hrvati ovih dana pojačano posjećuju mjenjačnice. Ima li potrebe za tim, s obzirom na to da će se novac na bankovnom računu automatski ‘prebaciti’ u eure prema fiksnom tečaju konverzije?

Nema potrebe za promjenom kuna u eure u mjenjačnicama jer će sva kunska novčana sredstva na računima klijenata biti automatski pretvorena u eure prema fiksnom tečaju 7,5345 kune za 1 euro, za što se ne naplaćuje nikakva naknada. Broj novčanica i kovanica kuna koje će se moći zamijeniti za eursku gotovinu u jednoj transakciji bez naknade bit će ograničen na najviše 100 novčanica i 100 kovanica. Međutim, treba napomenuti da će građani kunsku gotovinu moći bez ikakvih ograničenja i naknada konvertirati u eure polaganjem novca na bankovne račune.

GP: Što će se uvođenjem eura dogoditi s kunskim kreditima? Hoće li ono imati ikakvog utjecaja na kamatne stope?

Svi krediti u kunama će biti automatski konvertirani u eure po fiksnom tečaju konverzije i postati krediti u eurima, bez ikakvih troškova za dužnike. Kamatne stope se ne mijenjaju zbog uvođenja eura, ali kod određenih kredita može doći do prilagodbe, prvenstveno zbog promjena referentnih stopa uz koje su kamatne stope vezane. Kod kredita koji su ugovoreni s fiksnom kamatnom stopom, kamatna stopa i dalje ostaje fiksna. S druge strane, kada je riječ o kreditima s promjenjivom kamatnom stopom, čija je kamatna stopa vezana uz neki od postojećih parametara u kunama, kamatna stopa ostaje promjenjiva i na njih će se primjenjivati odgovarajući eurski parametar što je precizno definirano u Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. S 1.1.2023. godine dolazi do prilagodbe kamatnih stopa ili do prilagodbe marže, kako klijenti koji imaju ugovorene kredite uz referentnu stopu ne bi bili oštećeni uvođenjem eura. Zakon o uvođenju eura propisuje da se u slučaju prilagodbe promjenjivog parametra kamatna stopa koju plaća građanin ne smije povećati. To u praksi znači da u slučaju da novi promjenjivi parametar bude viši od parametra koji se primjenjivao prije dana uvođenja eura, banka je dužna smanjiti svoju fiksnu maržu kako bi kamatna stopa koja plaća dužnik ostala nepromijenjena.

GP: Mnogo se pisalo o tome da nas od iduće godine očekuju veće kamate i skuplji krediti. Koliko je to realno?

Porast je realan, ali nadam se da neće doći do značajnog i oštrog rasta kamata. Zbog ulaska u europodručje, smanjuje se regulatorni trošak i premija rizika države te ojačava konkurencija na bankarskom tržištu koje ima visoku likvidnost. Osim zbog konkurencije, bankama nije u interesu oštar rast kamata i zbog toga jer to dovodi do potencijalnih problema u otplati tako da će i banke, koliko god budu mogle, djelovati kao stabilizacijski faktor. Isto tako, predviđa se da u Europskoj uniji slijedi gospodarsko usporavanje koje bi trebalo ublažiti pritisak potražnje za kreditima i posljedično na rast kamatnih stopa. Navedeni faktori u ovom trenutku ukazuju da će se u Hrvatskoj sporije zaoštravati monetarni i financijski uvjeti nego na nekim tržištima u okruženju pa stoga ne očekujem kratkoročan i velik porast kamatnih stopa.

GP: Što će biti s deviznim računima? I dalje će postojati za valute koje nisu euro?

Da, devizni računi će i dalje postojati za sve strane valute koje nisu euro i poslovanje po tim računima će se odvijati bez promjene.

GP: Za one koji će se kasno sjetiti da kod kuće imaju spremljene kune, do kada ih mogu pretvoriti u eure?

Kune se mogu mijenjati u euro tijekom cijele 2023. godine. Ukupno 12 mjeseci od dana uvođenja eura, banke će zamjenu gotovog novca kune za eure obavljati u svim svojim poslovnicama bez naknade, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije sukladno pravilima preračunavanja i zaokruživanja. Osim banaka, u prvih 12 mjeseci uslugu zamjene gotovog novca kune za eure bez naknade pružat će i FINA te Hrvatska pošta. Nakon što istekne prvih 12 mjeseci te banke, FINA i Hrvatska pošta prestanu pružati uslugu zamjene valute, novčanice i kovanice kuna moći će se zamijeniti samo kod Hrvatske narodne banke, i to također bez naknade.  HNB će trajno mijenjati novčanice kuna, dok će se kovanice moći zamijeniti u roku od tri godine od dana uvođenja eura.

GP: Na kraju, je li prelazak na euro dobra stvar za hrvatsko gospodarstvo? A za građane?
Hrvatska će ostvariti znatne i trajne koristi od uvođenja eura u smislu jačanja trgovine s državama članicama euro područja i veće konkurentnosti izvoza, posebice turizma. Sve to će pozitivno utjecati na gospodarski rast, zaposlenost, povećanje investicija te jačanje otpornosti na financijske i gospodarske poremećaje. Prelazak na euro znači i uklanjanje valutnog rizika, kao jednog od glavnih izvora ranjivosti gospodarstva. Uvođenjem eura nestaju transakcijski (mjenjački) troškovi zamjene kuna u eure i obratno, a može se očekivati i smanjenje naknada za nacionalna i prekogranična plaćanja u eurima. U Hrvatskoj je razina eurizacije već visoka pa će i koristi od prelaska na euro biti veće nego što je to bio slučaj u drugim državama članicama. Uz poduzeća i državu, i građani su se zaduživali u eurima, a sada će im i primanja biti u eurima što smanjuje valutni rizik.

 

Vezani članci

Najčitanije

WP2Social Auto Publish Powered By : XYZScripts.com