U koprivničkoj Općoj bolnici tijekom prošle godine izbila je prava mala epidemija superbakterija otpornih na većinu antibiotika.
Superbakterije – poput zlatnog stafilokoka, takozvane MRSA bakterije – ozbiljan su javnozdravstveni problem u cijelom svijetu, a posebno su opasne i pogubne kod osoba s oslabljenim imunitetom ili pacijenata koji su na dugotrajnijoj terapiji antibioticima.
Prema podacima koprivničkoga Zavoda za javno zdravstvo, lani su infektolozi kod čak 22 pacijenata u Općoj bolnici potvrdili zaraze opasnim bakterijama. Uzorci su uzimani od više od 200 pacijenata u bolnici u Koprivnici kako bi se ustanovila otpornost na antibiotike i kontroliralo širenje bolničkih infekcija. Pozitivan na superbakterije, dakle, bio je svaki deseti uzorak, što je velik postotak.
Tako je tijekom 2022. godine, kako smo doznali, uzet uzorak od 123 pacijenta kod kojih je kontrolirana zaraza zlatnim stafilokom, poznatom MRSA superbakterijom iznimno otpornom na antibiotike. Potvrđeno je čak deset slučajeva zaraze. Istodobno, još opasnija i otpornija multirezistentna bakterija Acinetobacter baumannii (MRAB) potvrđena je u čak sedam pacijenata, a još pet bilo je zaraženo posebno opasnom bakterijom Klebsiella pneumoniae karbapanem rezistentna (KPC).
Rast zaraženih
Usporedbe radi, cijele 2021. godine ‘zbog problema vezanih uz rezistenciju na antibiotike i kontrolu širenja bolničkih infekcija’ tražen je MRSA u 108 uzoraka, a samo jedan je bio pozitivan. Istodobno je iste godine (predlani) ‘u svrhu dijagnostike infekcija središnjeg živčanog sustava pregledano 26 uzoraka likvora’ te je u jednom potvrđen zlatni stafilokok. Slična je situacija bila i 2020. godine: kod 106 pacijenata uzeti su uzorci te je zaraza zlatnim stafilokokom potvrđena u pet slučajeva.
Zbog toga se prošla godina doista može opisati posebno problematičnom u koprivničkoj bolnici kad je riječ o zarazi opasnim superbakterijama čije je suzbijanje iznimno složeno i zbog nuspojava jakih antibiotika druge linije obrane također opasno za pacijente.
Primjerice, kod 16 pacijenata prošle je godine kontrolirana i zaraza multirezistentnom bakterijom Acinetobacter baumannii koja je među vodećim uzročnicima bolničkih epidemija u svijetu kod bolesnika s oslabljenim imunitetom, posebno u jedinicama intenzivnog liječenja. Ta je bakterija, na žalost, potvrđena u šest pacijenata. Osim toga, u jednom je slučaju lani tijekom provjere uzroka infekcije središnjeg živčanog sustava u uzorku likvora također pronađena multirezistentna bakterija A. baumannii (MRAB).
Bakterija A. baumannii u Hrvatskoj se prvi put pojavila 2002. godine. Iznimno je otporna na lijekove, posebno na bazi penicilina, a posebno je opasno to što je razvila otpornost na superjake antibiotike iz skupne karbapenema koji se koriste upravo za liječenje infekcija bakterijama otpornima na većinu lijekova. Svjetska zdravstvena organizacija zbog toga već duže upozorava farmaceutsku industriju kako je nužno i prioritetno razviti nove novu generaciju antibiotika kojima bi se liječile infekcije opakom i otpornom bakterijom Acinetobacter baumannii.
Posebno opasna bakterija
Lani su, također, kod 66 pacijenata u koprivničkoj bolnici učinjeni i brisevi rektuma kako bi se ustanovilo jesu li zaraženi posebno opasnom bakterijom Klebsiella pneumoniae karbapanem rezistentna (KPC). Pet ih je bilo pozitivnih na tu smrtonosnu bakteriju. Prema nekim procjenama, smrtnost kod zaraze tom vrstom Klebsielle je čak oko 50 posto, pa i onda kad se na vrijeme krene s antibakterijskom terapijom, a stopa smrtnosti za alkoholičare može biti i gotovo 100-postotna. Klebsiella otporna na karbapenem antibiotike posebno je opasna za pacijente na dugotrajnom liječenju.
Karbapenem se danas uglavnom koristi kao antibiotik u krajnjoj nuždi, kad drugi ne pomažu. Otpornost na karbapanem zato je ogroman javnozdravstveni problem u cijelom svijetu. Infektolozi upozoravaju kako su nove tihe mutacije te bakterije iznimno opasne i za zdrave osobe s jakim imunitetom.
Bakterijske infekcije drugi su vodeći uzrok smrti u svijetu, odmah nakon bolesti srca, a posebno se apostrofira pogubnost zlatnog stafilokoka te pneumokoka. Nedavno provedeno veliko međunarodno istraživanje u koje su bile uključene tisuće stručnjaka dovelo je do zaključka kako su upravo bakterije drugi vodeći uzrok smrti u svijetu, odmah nakon srčanih udara.
Primjerice, od 7,7 milijuna smrtnih slučajeva povezanih s bakterijskim infekcijama tijekom 2019. godine, svaka osma smrt pripisuje se posljedicama zaraze zlatnim stafilokokom i pneumokokom. Od 30 bakterija koje su bile u fokusu istraživanja, njih pet uzrok je više od polovice smrtnih ishoda: zlatni stafilokok, escherichia coli, pneumokok, klebsellia pneumoniae i bacillus pyocyanin.
U djece mlađe od pet godina najsmrtonosnijima su se pokazale pneumokokne infekcije. Istraživači su zaključili da su ti rezultati jasan pokazatelj da su bakterijske infekcije hitan prioritet u javnome zdravstvu i farmaceutskoj industriji.
