Hrg: Fiskalno stabilniji Gradovi od Županija nemaju koristi

U tjednu kada je obilježeno 25 godina postojanja Koprivničko-križevačke županije, a kojoj je prošlog petka, 13. travnja bio i rođendan, Branko Hrg, saborski zastupnik HDS-a, nekadašnji gradonačelnik Križevaca i kum župana Darka Korena (Mreža) s kojim je i posljednjih dvadesetak godina blizak politički i privatno, propituje svrhu njenog postojanja, ali i postojanja ostalih županija.

Branko Hrg/Arhiva

Hrg je na svojoj Facebook stranici napisao da je prošlo četvrt stoljeća kako je napravljen sadašnji ustroj lokalne samouprave. Kroz te godine, piše saborski zastupnik, općine i gradovi nisu doživjele značajnije promjene u ovlastima, a od ove godine konačno je na snazi pravedniji način njihova financiranja.

– Županije su doživjele velike promjene u ovlastima i zadaćama. Nisam siguran je li to išlo u pozitivnom ili obrnutom smjeru? Činjenica je da fiskalno stabilniji gradovi od županija nemaju koristi, čak im nekad budu smetnja, a nakon promjene zakona o financiranju lokalne samouprave, postaje upitan pozitivan učinak županija i na općine – piše Hrg na svom Facebook profilu te se pita, je li došlo vrijeme da se provede velika anketa među građanima koja bi pokazala što oni misle o sadašnjem teritorijalnom preustroju.

Darko Koren/V.Štefanek

Komentar navedenih promišljanja zatražili smo od župana Darka Korena koji tijekom razgovora nije pokazivao pretjeranu volju za bavljenjem Brankom Hrgom.

– Nemam potrebe komentirati ničija razmišljanja takve vrste, a pogotovo ne ona koja netko objavi na Facebook profilu. Politička misao gospodina Hrga dovoljno govori sama za sebe pa bi je moj komentar mogao samo pokvariti. On smatra da bi bilo dobro provesti anketu među građanima da se vidi što misle o županijama. Moj mu je prijedlog da ih ujedno pita što misle o saborskim zastupnicima – bio je kratak komentar Korena.

Mišel Jakšić (SDP), gradonačelnik grada Koprivnice, koja je i sjedište Županije, napominje kako pitanje regionalizacije ne gleda kao na političko pitanje ili nekakve odnose među strankama i osobama.

Mišel Jakšić/V. Štefanek

– Ovo je pitanje kakva zemlja želimo biti, i je li Hrvatska spremna mijenjati se. Ako želimo postati dio razvijene Europe i razvijenog svijeta, moramo se mijenjati – rekao je Jakšić i dodao kako ovoliko županija, gradova i općina građanima ove zemlje ne treba, jer je samo teret gospodarstvu i ljudima.

Napomenuo je kako je Koprivnica grad sjedište županije i samim time ima status velikog grada i zbog toga zakonski nema toliko doticaja sa Županijom.

– Baš zato mogu reći da bi možda stvari mnogo bolje funkcionirale da je teritorijalni ustroj drugačiji – zaključio je.

Hrgov nasljednik u Križevcima, Mario Rajn (Nez.) tvrdi kako je prvi zagovornik regionalizacije i drugačijeg državnog ustroja, ali i ističe kako suradnja sa županijskim ustanovama primjereno funkcionira.

– Županijska uprava za ceste, recimo, investira koliko može na području Križevaca, zdravstvene ustanove koje je osnovala Županija također funkcioniraju iako se bore sa deficitom kadra i listama čekanja. No, smatram kako nam treba regionalni preustroj jer država od četiri milijuna ljudi uistinu nema potrebu za tolikim slojevima jedinica regionalne i lokalne samouprave – kazao je Rajn.

Hrvoje Janči/Arhiva GP

Njegov đurđevački kolega, Hrvoje Janči, slaže se s većinom navedenog, no dodaje kako regionalni preustroj i podjela na velike regije nije potrebna.

– Trebali bismo se okrenuti točkastoj decentralizaciji u kojoj bi se veće ovlasti dale općinama i gradovima koje su u neposrednom kontaktu s ljudima. Manjim sredinama bi tako trebali dati svu funkcionalnost, omogućiti im da samostalno vode brigu o školama, vrtićima, domovima zdravlja – objasnio je Janči i napomenuo kako je ključ u tome da ljude na taj način možemo zadržati da ostanu živjeti u svojim mjestima jer tko će ostati ako sve preselimo u Zagreb ili Varaždin kao potencijalno regionalno središte.

Upravo je priča o regionalnim centrima prema Jančiju apsolutno promašena priča.

– Svejedno je da li imamo šest regionalnih centara ili 20 županija, treba spustiti sve na nižu razinu i to je ključni element cijele priče oko preustroja. Postojeći sustav treba unaprijediti, a Županija kao upravno i administrativno središte u ovakvom obliku treba biti još funkcionalnija – smatra Janči.

 

Pišu: Karlo Sigetić, Ozren Špiranec, Adela Zember

Vezani članci

Najčitanije

WP2Social Auto Publish Powered By : XYZScripts.com