Imamo sve manje pacijenata i sve više zaposlenih, a pola bolničkih kreveta je prazno

Novi izvještaji o radu hrvatskih bolnica pokazali su ono o čemu već godinama govorimo i na što upozoravamo: da je zdravstveni sustav prepušten inerciji u kojoj je sve više liječnika i troškova, a sve manje pacijenata i popunjenih bolničkih kreveta.

Kao referentnu godinu volimo koristiti 2013. jer je to godina kad je Hrvatska postala punopravna članica Europske unije i nakon koje je došlo do snažnog odljeva medicinskog osoblja u inozemstvo. Ali i pacijenata, odnosno građana koji su potražili poslovnu sreću na slobodnom europskom tržištu rada.

Naše teze potvrđuje, dakle, i novi izvještaj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o radu bolnica u 2021. godini. Prema tom izvještaju, na bolničkim odjelima liječeno je oko 630.000 pacijenata koji su ukupno u bolnici boravili oko 4,9 milijuna dana, i to u 22.600 bolničkih postelja. U usporedbi s prvom pandemijskom 2020. godinom, u hrvatskim se bolnicama liječilo oko 130.000 pacijenata više. No, taj rast je nastao jer su bolnice predlani zbog Covida mjesecima bile u hladnom pogonu, odnosno nisu primale nehitne pacijente i nisu radile nehitne zahvate,

Istodobno, broj liječnika u hrvatskim bolnicama kontinuirano raste pa je tako u svim bolnicama tijekom prošle godine bilo zaposleno oko 7400 liječnika, godinu ranije oko 7180, a u pretpandemijskoj 2019. godini oko 7120. U zdravstvu je lani ukupno bilo zaposleno gotovo dvije tisuće svih novih djelatnika, a od 2016. do 2021. godine brojka novih zaposlenih iznosila je više od 9000!

I vrapci na grani danas znaju da su nam za zemlju veličine Hrvatske previše 62 bolnice, da je danas previše odjela u tim bolnicama jer je sve manje pacijenata i sve slabija popunjenost kreveta. Dokaz za to je i činjenica da danas imamo oko 400.000 stanovnika manje nego prije deset godina. Ipak, troškovi za zdravstvo brutalno rastu iz godine u godinu, najvećim dijelom zbog sve više zaposlenih i sve skupljih terapija i dijagnostike. Tu, dakako, nešto ne štima jer broj pacijenata istodobno snažno pada, ali nitko od mjerodavnih već se desetljećima time ne bavi ozbiljno.

Uzmimo za primjer koprivničku Opću bolnicu u kojoj su 2013. godine bila zaposlena 573 zdravstvena djelatnika koji su te godine liječili više od 18.000 pacijenata, a obavljeno je 12.000 operativnih zahvata. I sve to stajalo je te godine bolnicu ukupno 180 milijuna kuna, koliko su izdvojili za sve učinjene troškove.

Lani je pak u koprivničkoj bolnici bilo zaposleno čak 100 zdravstvenih radnika više (liječnika i sestara) nego tijekom 2013. godine. U Općoj bolnici prošle se godine liječilo oko 12.800 bolesnika, što je čak 30 posto manje nego prije osam godina. Obavljeno je oko 5700 svih operativnih zahvata, a to je čak 50 posto manje nego tijekom 2013. godine.

S druge strane, prema financijskom izvještaju Opće bolnice u Koprivnici, prikazani su ukupni troškovi u iznosu od 250 milijuna kuna. Dakle, s 50 posto manje operativnih zahvata i 30 posto manje pacijenata nego prije osam godina, bolnica ima gotovo 40 posto veće troškove. Što je u apsolutnom iznosu oko 70 milijuna kuna više.

Prema novim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, broj obrađenih, odnosno ispisanih pacijenata u bolnicama u proteklih je osam godina najviše pao na području Koprivničko-križevačke (27 posto) i Bjelovarsko-bilogorske županije (26 posto), a najmanje na području Varaždinske županije, tek 6 posto. Istodobno, hrvatski je prosjek pad od 15 posto, što znači da je lani bilo oko 114.000 pacijenata u bolnicama manje nego tijekom 2013. godine. Riječ je o službenim podacima koji se javno publiciraju. Zašto na njih ne reagira nitko od odgovornih u ovoj državi, onih koji već desetljećima rade na reformi zdravstva, ali ništa se još nije pomaknulo s mrtve točke – teško je suvislo objasniti.

U prilog zaključku da je bolnica i bolničkih odjela u Hrvatskoj previše, da je sustav golem i trom i da troši više nego što je to potrebno, idu i podaci o popunjenosti bolničkih kreveta koja je u osam godina sa 72 posto pala na jedva 59 posto. U nekim županijskim bolnicama pak popunjenost je otprilike 50 posto, što znači da je polovica bolničkih kreveta tijekom godine doslovce prazno.

U našoj Općoj bolnici dr. Tomislav Bardek u Koprivnici, primjerice, ima 351 bolnički ležaj što je 50-ak kreveta manje nego prije osam godina. Unatoč smanjenju broja postelja, njihova popunjenost lani je iznosila oko 55 posto, što je osjetno manje nego 2013. kad je godišnja popunjenost bolničkih kreveta bila 72 posto.

Najdrastičniji primjer potpuno neracionalnog sustava su bolničke ustanove u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji koje su lani imale tek 40-postotnu popunjenost postelja, a prije osam godina ta je popunjenost iznosila 56 posto. Županija danas ima 740 kreveta (bjelovarska bolnica 438, a daruvarsko lječilište 302), što je gotovo 20 posto više nego prije osam godina! Dakle, imaju 26 posto manje pacijenata, ali 20 posto više ležajeva, pa je normalno da više od pola kreveta u bolnicama zjapi prazno.

To je samo još jedan dokaz koliko je Hrvatska zemlja apsurda. I koliko najodgovorniji u državi, političari u izvršnoj vlasti, ne čine ništa da tako evidentne stvari isprave i promijene.

Tekst: Robert Mihaljević

Vezani članci

Najčitanije

WP2Social Auto Publish Powered By : XYZScripts.com