Ljeto 2024. godine obilježio je toplinski val, ali i pojava legionele u KBC-u Rebro. Troje od šest zaraženih pacijenata tada je preminulo.
Iz KBC-a su tada rekli kako se radilo o teško bolesnim i imunokompromitiranim pacijentima kojima je infekcija legionelom bila dodatni teret na njihove druge bolesti.
Mediji su tada apostrofirali i informaciju kako se pojava legionele veže uz građevinske radove, no i općenito u ljetnim mjesecima kada temperature pogoduju većem razmnožavanju bakterije, kao i da je smrtnost unatoč liječenju 5 do 10 posto.
I Glasu su iz Zavoda za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije tada potvrdili kako legionele u jezerima i rijekama, odnosno u vodi, ima uvijek, no u prirodi zbog male koncentracije bakterija ne predstavlja opasnost.
– Problematično je kada ona dođe u zatvoreni vodovodni sustav, zbog tuširanja odnosno prskanja. Bolest se najčešće prenosi aerosolom, u velikim vodovodnim ili klimatizacijskim sustavima – rekli su tada iz Zavoda.
Problem je, naglasili su, što se tek u vodovodnim sustavima može razmnožiti u enormnom broju te kod onih slabijeg imuniteta, najčešće izazvati upalu pluća.
Zanimljivo je i kako su tada istaknuli da je u Koprivničko-križevačkoj županiji unazad 10 godina zabilježeno tek pet slučajeva zaraze legionelom, od čega se jedna osoba zarazila u drugoj županiji prilikom ljetovanja.
Odjeci slučaja Rebro
Slučaja KBC-a Rebro, međutim, ponovno smo se mogli sjetiti početkom ove godine kada se pojavila informacija kako je legionela otkrivena u vodovodnom sustavu Opće bolnice u Koprivnice, no iz Zavoda su i tada rekli kako je obavljena pasterizacija te je sustav saniran, a posljedična uzorkovanja vode potvrdila su da legionele više nema. Najvažnije je, rekli su tada, da se nitko od pacijenata i osoblja bolnice nije zarazio bakterijom.
Oko mjesec dana kasnije, točnije početkom veljače ove godine, legionela je otkrivena ponovno, no ovoga se puta radilo o Osnovnoj školi Đuro Ester.
Škola je nedavno energetski obnovljena, a kako se pojava legionele veže uz građevinske radove, izgledno je kako su upravo radovi bili uzrok pojave ovog patogena.
Školski vodovodni sustav je dezinficiran a, koliko je poznato, nitko se nije zarazio.
No ni tu svemu nije bio kraj jer je prema pisanju portala Danica.hr legionela lani otkrivena i u kućnom vodovodu u 43 javna objekta na području županije, a registrirane su i tri oboljele osobe što je ogroman porast ako se u obzir uzme da ih je od 2014. do 2014. godine bilo sveukupno pet od čega se jedna osoba zarazila drugdje.
U jeku svih informacija koje su posljednjih mjeseci kolale medijskim prostorom, javili smo se županijskom Zavodu za javno zdravstvo te zatražili podatke o tome gdje je sve legionela utvrđena te kakva je trenutna situacija s njenom rasprostranjenošću na području županije.
Što je uopće legionela?
Legionele su, kazali su nam iz Zavoda, bakterije široko rasprostranjene u prirodi, a iz okoliša mogu ući u sustave koji se koriste vodom (tuševi, uređaji za hlađenje, zagrijavanje i isparavanje vode ili ovlaživanje zraka) te se zadržavaju u onim sustavima koji za njih osiguravaju povoljne uvjete. Rizik za ulazak legionela u sustav predstavljaju građevinski radovi, rekonstrukcije i sanacije, obnove sustava kućne vodoopskrbne mreže, kvarovi, poplavljivanja vodovodnih cijevi te razni drugi kvarovi i slično.
– Čovjek se zarazi legionelama udisanjem kontaminiranog vodenog aerosola koji se stvara raspršivanjem vode. Infekcija može proći bez vidljivih simptoma, može izazvati blagu bolest sličnu gripi ili kliničku sliku u kojoj dominira upala plića uz oštećenja mnogih unutarnjih organa, a što se onda naziva legionarska bolest – pojasnili su iz Zavoda.
Rasprostranjenost bakterija
Što se pak njene rasprostranjenosti tiče, navode kako je u 2024. godini u prioritetnim objektima na području županije započela provedba monitoringa parametara kućne vodoopskrbne mreže sukladno Zakonu o vodi za ljudsku potrošnju i Pravilniku o kontroli parametara kućne vodoopskrbne mreže potrošača i drugih sustava od javnozdravstvenog značaja te planu i programu edukacije svih dionika.
– U prioritetne objekte, koji su dužni provoditi monitoring parametara kućne vodoopskrbne mreže, ubrajaju se bolnice, lječilišta, škole i ostale obrazovne ustanove, vrtići, objekti u kojima se obavlja djelatnost socijalne skrbi za korisnike na smještaju, sportske dvorane, skupina ‘hoteli’, skupina ‘kampovi’, učenički i studentski domovi, trgovački centri, kaznene ustanove i vojarne. Prioritetni objekti su dužni jednom godišnje provesti analize vode namijenjene za ljudsku potrošnju (pitke vode) na parametre Legionella spp. i olovo. Ova vrsta analiza se u objektima do 2024. godine provodila tek iznimno, najčešće zbog traženja uzroka oboljenja. Od 2024. godine analize se provode rutinski u cilju prevencije potencijalnih posljedica na zdravlje – navode u Zavodu te napominju da su objekti dužni provesti korektivne mjere ako se analizama utvrdi odstupanje od propisanih vrijednosti maksimalno dozvoljene koncentracije.
To su najčešće čišćenje i ispiranje sustava tople i hladne vode te pasterizacija.
Podaci koje su nam poslali pokazuju kako je 2024. monitoringom kućne vodoopskrbne mreže obuhvaćen 161 objekt, a od 448 analiza na legionele, u 11,8 posto uzoraka zabilježene su vrijednosti iznad propisane maksimalne dozvoljene koncentracije. Prošle godine je monitoringom obuhvaćeno 184 objekata, a od 626 analiza, u 8.6 posto uzoraka zabilježene su nedozvoljene vrijednosti.
Ove godine, odnosno do dana 2. ožujka kada smo primili odgovor na naš upit, monitoringom je obuhvaćeno 35 objekata, a od 106 analiza, povišene vrijednosti utrvđene su u 4,7 posto uzoraka.
– U slučaju prekoračenja dozvoljenih vrijednosti prioritetni objekti odmah po saznanju poduzimaju korektivne mjere, u suradnji i uz kontinuirani nadzor od strane Zavoda za javno zdravstvo. U periodu od protekle dvije godine nije registrirano oboljenje povezano s kontaminacijama vodoopskrbnog sustava registriranim u objektima na području naše županije – ističu.
Prati se i olovo
Iako smo se Zavodu javili prvenstveno zbog pojavnosti legionele, dobili smo podatke i o mjerenju količine olova u vodi.
Naime, izloženost povišenim razinama pojedinih metala u vodi može predstavljati rizik za ljudsko zdravlje. U većini slučajeva, objašnjavaju u Zavodu, do utjecaja na zdravlje dolazi zbog kronične izloženosti tijekom nekoliko godina, a rizik od negativnih zdravstvenih učinka olova povećava se s količinom unesenog olova i mlađom dobi.
– Najčešći izvor olova u vodi za ljudsku potrošnju su cijevi i predmeti odnosno proizvodi koji dolaze u dodir s vodom za ljudsku potrošnju, a koji sadrže olovo. Na otpuštanje olova iz komponenti vodovodnog sustava koje sadrže olovo utječe temperatura, pH vrijednost i alkalitet vode, kao i sadržaj npr. klorida, organske tvari i slino. Ostali čimbenici koji utječu na otpuštanje su vrsta dezinfekcijskog sredstva, kvaliteta lemljenja i starost sustava – napomenuli su.
U 2024. godini provedeno je 167 analiza na olovo u 45 prioritetnih objekata, a u samo dva uzorka vrijednosti su bile premašene odnosno 1,2 posto.
U 2025. godini provedeno je 229 analiza u 44 objekta, a samo je jedan uzorak bio nesukladan propisanim vrijednostima ili 0,4 posto.
Ove godine provedeno je 100 analiza, a deset uzoraka odnosno deset posto bilo je nesukladno propisanim vrijednostima.
Čini se, dakle, kako je razmnožavanje legionele, ali i veća prisutnosti olova u vodi u našoj županiji prije svega povezana sa sveobuhvatnim građevinskim radovima na obnovama škola, vrtića i drugih takvih objekata, ali je zato i za očekivati kako će se zbog iste te obnove budući rizici smanjivati.
Pitanje zašto javnost, međutim, otvoreno nije obaviještena o pojavi legionele u bolnici, osnovnoj školi ili u drugim ‘prioritetnim objektima’ na području naše županije, ostaje otvoreno.
