U Hrvatskoj je do 31. prosinca 2024. godine ukupno registrirano 2.663.874 svih tipova cestovnih vozila. Prema posljednjem popisu stanovništva, Hrvatska ima 3.822.345 milijuna stanovnika što pak znači da je 68,42 posto svih ljudi u Hrvatskoj registriralo nekakvo vozilo.
Teretnih vozila, a što uključuje i kamione svih nosivosti, do istog je datuma registrirano 236.048, od čega cestovnih tegljača 17.321, a specijalnih teretnih vozila 18.802.
Ukupan broj registriranih vozila u 2024. porastao je za 4,3 posto u odnosu na godinu prije, a broj prvih registracija kamiona za 19,7 posto.
Brojke su ogromne
Broj teretnih vozila po županijama nije dostupan u Državnom zavodu za statistiku, no zato postoji ‘brojač prometa’ Hrvatskih cesta koji je početkom 2024. pokazao da je na mjeraču Sokolovac izbrojeno 5.576 vozila s udjelom teških teretnih vozila od 9,48 posto dok je na mjeraču Đurđevac prosječni promet bio 7.527 vozila s udjelom teretnih od oko 10,86 posto. Mjerač Ludbreg-istok pokazao je prosječni promet od 6.978 vozila s udjelom teških teretnih vozila od oko 7,54.
Navedene podatke dobili smo od Hrvatskih cesta za članak objavljen u studenom 2024. godine. U međuvremenu su diljem naše županije otvorena nova gradilišta koja znače nova teretna vozila, a s nestrpljenjem se očekuju i kamioni koji će iz drugih županija smeće dovoziti na Piškornicu.
Gradilišta znače kamione
Istodobno, prometna situacija u Koprivnici i okolici zapravo ostaje nepromijenjena. Brza cesta, znamo, obećana je prije četiri desetljeća, trebala je biti gotova prije dva, a još uvijek više-manje stoji nasred polja nedaleko Križevaca sa slabo vidljivim pomacima prema ‘naprijed’, odnosno prema Koprivnici.
Radove na brzoj cesti ova je redakcija posljednji put obišla u studenom prošle godine, prilikom čega je predsjednik Hrvatskih cesta Ivica Budimir rekao kako bi trasa od Križevaca do Kloštra Vojakovačkog trebala biti gotova do ljeta ove godine. Poučeni iskustvom, žitelji Koprivnice takvim prognozama naprosto više ne vjeruju.
O izgradnji novih prometnica bilo je riječi i kada je ova redakcija u listopadu prošle godine obišla radove na izgradnji Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Piškornica.
Tom su prilikom svi uključeni u projekt priznali kako će s otvorenjem RCGO-a, a što bi trebalo biti 2027. godine, doći i do pojačanog kamionskog prometa na državnim cestama.
Župan Tomislav Golubić tada je rekao kako je to ‘važna tema’.
– To je odlična i važna tema koja je i prije nekoliko dana bila na stolu jer sam bio kod predsjednika Hrvatskih cesta, gospodina Budimira. Razgovarali smo upravo o tome što će se prometno dogoditi nakon otvaranja RCGO-a jer će se sigurno povećati promet na državnim cestama koji u ovome trenutku ide kroz naselja i Koprivnicu. Ukazao sam mu na projekt sjeverne obilaznice koji je prošao studiju utjecaja na okoliš. Mislim da moramo početi raditi s projektiranjem i pokušati do trenutka kada kamioni počnu dolaziti, obilaznicu staviti u funkciju Gospodin Budimir sljedećeg tjedna dolazi u posjet našoj županiji i ukazat ćemo mu na sve mogućnosti kako bi prometna infrastruktura bila spremna – istaknuo je tada.
Na pitanje je li realno očekivati da će spomenute prometnice biti gotove do otvorenja RCGO-a, a s obzirom na dinamiku nekih drugih cestovnih radova poput izgradnje brze ceste, priznao je da nije.
– Ako me pitate bih li bio sretniji da je brza cesta od Zagreba već napravljena, bih. Mislim li da će biti otvorena prije RCGO-a, neće. Hoće li Podravska magistrala biti napravljena prije RCGO-a, neće. Bi li bilo mudrije da se sve to skupa odradilo prije pa da mirno možemo čekati otvorenje RCGO-a, bi, to bi bilo genijalno. Međutim, nije tako. Mislim da naš zadatak nije pričati o prolivenom mlijeku, nego napraviti apsolutno sve što možemo da naglasimo značaj te prometne infrastrukture i dogovorimo s Hrvatskim cestama i Ministarstvom da se to što prije napravi. I to je ono što mi radimo – odgovorio je.
Vrijeme ide
Vrijeme je nastavilo prolaziti, a nikakve prometnice od važnijeg značaja nisu niti u potpunosti projektirane, niti u potpunosti sagrađene.
Otprilike u isto vrijeme te prošle godine ponovno se počela najavljivati i obilaznica Koprivnice duga 25 kilometara, no ponovno nitko nije mogao reći – kada.
Najavila je to na svojim društvenim mrežama zamjenica gradonačelnika Ksenija Ostriž, istaknuvši kako su Hrvatske ceste već odabrale tvrtku koja će za svotu od 960.000 eura izraditi idejni projekt i ishoditi lokacijsku dozvolu te kako bi obilaznica trebala biti dio dvaju koridora brzih cesta s četiri nadvožnjaka nad željezničkim prugama.
Spomenuta obilaznica tako bi bilo jedan zahvat od dva segmenta odnosno od Podravske brze ceste od čvora Rasinja do čvora Koprivnica i brze ceste od Vrbovca.
Problem je u tome što ti radovi ovise o već spomenutoj nedosanjanoj brzoj cesti koja bi Koprivnicu povezala sa Zagrebom, a zbog čega nitko ne vjeruje da će radovi početi ‘svaki čas’.
Što se ‘iskustveno’ događa?
Istovremeno, za ono što se ‘iskustveno’ događa i za što nikome nisu potrebni nikakvi ‘brojači prometa’, ‘službena priopćenja’ ili najave i obećanja političara ili raznih predsjednika ‘ovoga ili onoga’, jest da je promet u Koprivnici sve gušći.
Znaju to svi oni koji u kolonama čekaju pri odlasku ili povratku s posla, a posebno na nekim već poznatim ‘crnim točkama’ kao što je križanje Zagrebačke, Varaždinske i Ulice Ivana Česmičkog. Na tom se križanju, podsjetimo usput, najavljuje i izgradnja kružnog toka, a što će, ‘iskustveno’ dovesti do još većih prometnih problema.
Vozači se tako svakodnevno nalaze u ‘sendviču’ autobusa koji umjesto vlakova voze s koprivničkog željezničkog kolodvora ili teretnih vozila za koje više nitko ni ne zna na koja su se sve gradilišta uputili.
Nisu, razumije se, krivi kamioni niti njihovi vozači, već činjenica da prometna infrastruktura na našem području nikada nije bila zamišljena za ovakvu gustoću cestovnog prometa, ali i činjenica da kamioni jednostavno nemaju izbora. Alternativnih pravaca, vidjeli smo, nema, a sve obilaznice i brze ceste koje se čekaju, nikako da ‘budu puštene u promet’.
Kamioni u snijegu
Tako su se prošloga tjedna svi oni koji su se zaputili iz Koprivnice prema Križevcima mogli prisjetiti uvodnih stihova poznate ‘Asanaginice’.
– Što se bijeli u gori zelenoj?/ Al su snijezi, al su labutovi?/ Da su snijezi, već bi okopnuli,/ labutovi već bi poletjeli./Nisu snijezi, nit su labutovi/, nego kamioni u snijegu.
Pomalo je neočekivano ponovno zapao snijeg. I dok su prognoze najavljivale kratkotrajnu nepogodu koja će sasvim sigurno ‘okopniti’ već u narednih nekoliko dana, na državnoj cesti DC41 iz smjera Koprivnice prema Križevcima, nastao je sveopći prometni kaos.
Prvo se na raskrižju Zagrebačke i Vinogradske ulice u Koprivnici dogodila prometna nesreća u kojoj se ralica sudarila s osobnim automobilom, a zbog čega su se odmah počele stvarati kolone. Međutim, to je bio tek početak problema jer je snijeg u potpunosti paralizirao jedini put do Križevaca. Kako se ubrzo saznalo s društvenih mreža, u kolonama se čekalo satima, žurne službe morale su intervenirati zbog vozila koja su zapela na cesti ili završila u jarku, traktori su teretnim tegljačima ‘pomagala’ da se izvuku iz snijega, a najgore je bilo na usponu kod Velike Mučne te u Sokolovcu kod skretanja za Lovačku kuću.
S društvenih se mreža saznalo i da su na usponu zapela dva kamiona, dok su druga dva kod skretanja također blokirala promet.
Valja pritom podsjetiti kako su prometnice na spomenutim točkama zapravo rekonstruirane i poboljšane u odnosu na ono što je bilo prije, no uslijed nekoliko centimetara snijega, nisu se mogle nositi s gustoćom teretnog prometa kakva je na našim cestama svakodnevna.
Malo snijega u kratkom vremenu zato je uzrokovalo potpunu paralizu prometa pa je snijeg i prije nego što je ‘okopnio’, ‘razotkrio’ sve prometne probleme s kojima se svakodnevno suočavaju stanovnici ovoga kraja.
U takozvanim ‘idealnim’ uvjetima, promet još donekle i funkcionira, no nepredviđeni vremenski i drugi uvjeti u stanju su momentalno stvoriti kilometarske kolone i to ponajprije zbog, a kako je pokazao brojač prometa Hrvatskih cesta, ogromnog udjela teretnog prometa.
Kamioni i druga ‘velika vozila’, htjeli oni to ili ne, probleme stvaraju i u normalnim okolnostima, a zbog čega se u Carevdaru svojedobno i prosvjedovalo i zbog čega sve češće ‘čitamo’ o sudarima teretnih i osobnih vozila.
Kakva je prometna budućnost Koprivnice i okolice, više nitko sa sigurnošću ne može reći, no jedno je sigurno – teret na prometnicama sve je veći.
