Mentalitet ili mentalni sklop označava pretežna razmišljanja i sklopove ponašanja jedne osobe ili jedne društvene grupe u zajednici. Moguće ga je promatrati negativno – kao predrasudu ili stereotip. S druge strane može biti korišten kao ponašanje u zajednici jer pripadanje zajednici jedan je od osnovnih potreba čovjeka.
Otkuda dolaze mentalni sklopovi ili otkuda dolaze stereotipi i predrasude te tko li ih je prvi osmislio i zašto? Primjerice, naš mentalitet „obojan“ je vrlo velikim različitostima, što je dobro u nekom dijelu ali kada taj mentalitet „zastrani“ postane opasan i vrlo štetan jer se poneki pojedinac „uhvati“ u mrežu iskrivljenog razmišljanja, pa mu je već dovoljno i kad se neki ljudi razlikuju po boji kože, očiju ili po konfiguraciji tijela. Posljedice po tu žrtvu postaju vrlo teške. Može se tako dogoditi stereotipno razmišljanje da punašni ljudi ujedno imaju i neke intelektualne teškoće.
Tome sam svjedočila nedavno prilikom obavljanja traženja dokumenta za ostvarivanje svojih prava. Red na šalteru bio je poprilično dugačak i u njemu različiti građani. Nije bilo dvije ili više istih osoba jer, naravno, nemoguće je da postoje dvije ili više istih osoba osim ako im to nije rođenjem dodijeljeno. Visoki, niski, mršavi i punašni – svi redom prekrasni ljudi. Red se pomicao i stigao je do punašne osobe (namjerno neću istaknuti spol!) koja je bila izuzetno strpljiva i ljubazna i u pratnji s nekom bliskom osobom. U tom trenutku službenica, koja je trebala pružiti uslugu, obratila se s pitanjem što treba osobi koja nije bila punašna, ali nije ništa ni tražila. Samo je stajala i čekala dok punašna osoba dobije potrebni dokument. Nelagoda se mogla iščitati na licu obje osobe, ona koja je tražila svoje pravo i one koja je bila samo pratnja. Ne shvaćajući svoju pogrešku službenica je ponovo postavila isto pitanje istoj osobi ignorirajući i ne uvažavajući punašnu osobu.
Stanje mentaliteta odnosno stereotip je pobijedio kvalitetu za koju je inače slovila ta službenica koja predstavlja državu.
