U posljednje vrijeme aktualna je tema katoličkog vjeronauka u osnovnim školama i to u smislu rasprave o tome radi li se o obaveznom ili izbornom predmetu, treba li Vlada s obzirom na to osigurati besplatne udžbenike za taj predmet, i je li vjeronauku uopće mjesto u školama. Kakav je trend među koprivničkim osnovnoškolcima, kazali su nam ravnatelji triju osnovnih škola.
Sanja Prelogović, ravnateljica Osnovne škole Đuro Ester, istaknula je da je unatrag pet godina konstantan broj polaznika vjeronauka.
Još uvijek velika većina učenika pohađa vjeronauk
– Na razini cijele škole to je od oko 740 učenika 694 učenika. Učenika koji se ispisuju iz vjeronauka je vrlo malo, a najčešće zbog preopterećenosti izvannastavnim aktivnostima, što roditelji navode kao razlog. Po školskoj godini to je otprilike pet učenika. Kod upisa u prvi razred neki učenici ne upisuju katolički vjeronauk. Ove godine od upisanih 95 učenika pet učenika neće polaziti vjeronauk – objasnila je Prelogović.
Krešo Grgac, ravnatelj Osnovne škole Braća Radić, napominje da od ukupno 913 učenika, izbornu nastavu vjeronauka polazi 865 učenika, odnosno njih 95 posto.
– Što se tiče trenda unazad pet godina, postotak učenika koji polaze izbornu nastavu vjeronauka nije se bitno mijenjao – naglasio je Grgac.
I u Osnovnoj školi Antun Nemčić Gostovinski, brojke su slične pa tako, prema riječima ravnateljice Gordane Gazdić Buhanec, u prvim razredima 63 posto učenika odabralo je vjeronauk, u drugim 88 posto, u trećim 76 posto, u četvrtim 83 posto, u petim 89 posto, u šestim 65 posto, u sedmim 68 posto i u završnim razredima 83 posto.
S obzirom na to da je nastavu vjeronauka teško organizirati da u svim razredima bude prvi ili zadnji sat kako djeca koja ne idu na vjeronauk ne bi imala prazan ili takozvani „slobodan sat“, vrlo često se u javnosti postavlja pitanje gdje su oni, tko o njima brine i tko je odgovoran za njih taj „slobodni sat“.
U sve tri naše škole tvrde da su djeca zbrinuta.
– Učenici koji ne polaze vjeronauk smješteni su u kreativne kutke gdje su pod kontrolom dežurnih nastavnika ili razrednika, u vrijeme rada školske knjižnice učenici borave u školskoj knjižnici – napomenula je Prelogović.
Grgac je dodao da su učenici koji ne polaze izbornu nastavu vjeronauka zbrinuti kao i svi drugi učenici koji ne polaze druge izborne predmete – preuzimaju ih učitelji koji imaju slobodne satove ili su u školskoj knjižnici.
– Učenici koji ne polaze vjeronauk zbrinuti su po izboru u paralelni razredni odjel na nastavu, borave u dječjem kutku gdje imaju društvene igre ili borave u školskoj knjižnici – zaključila je Gazdić Buhanec.
Roditelji podržavaju odabir svog prvašića
No, ovakav problem nema jedan koprivnički prvašić u čijem razredu se vjeronauk održava prvi sat, tako da on u školu dolazi jedan školski sat kasnije.
– Slobodan sat shvaća kao nagradu jer može jedan kasnije doći u školu. Ne osjeća se isključeno jer nije jedini koji ne odlazi na vjeronauk. Jednom je došao ranije u školu i taj dan odlučio prisustvovati na vjeronauku i kad se vratio kući komentirao je kako vjeroučiteljica govori gluposti i kako mu je sve bilo smiješno – objasnila je njegova majka.
Dodala je da se nikad nije potužio da ga netko zeza zbog toga što ne odlazi na vjeronauk.
– Sam je izrazio želju da ne ide na vjeronauk i mi smo ga u tome podržali. Rekli smo mu svoje mišljenje o kršćanstvu, crkvi, vjeronauku, našem poimanju Boga, ali ga nismo ni na što nagovarali. No, i prije smo s njim o takvim temama pričali jer je pokazivao interes pa je već bio upoznat s vjeronaukom i govorio kako ne želi ići na to. Ako se sam ponovno odluči ići vjerojatno bismo ga podržali, naravno – kazala je i napomenula da smatra da vjeronauku nije mjesto u školi već da je uloga škole edukacija iz općeg znanja i kulture, a ne stvaranje uvjerenja i stavova prema životu i njegovom postanku i to izričito prema stavu samo jedne religije.
