Premda je prvi dan listopada rekordna sezona stršljena i dalje traje. Ne bi li provjerili kakvo je stvarno stanje na terenu priključili smo se prošlog tjedna jednoj od brojnih intervencija sanacije gnijezda koje gotovo svakodnevno odrađuje Nino Kožul, zaposlen u koprivničkoj Sanitaciji. Ovo koprivničko poduzeće bavi se dezinfekcijom, dezinsekcijom i deratizacijom te suzbijanjem štetnih glodavaca i insekata uključujući stršljenove i ose.
Nino je iskusan lovac na sve životinjske „posjetitelje“, a ovim se poslom bavi već 12-ak godina.
Sezona stršljena traje obično do sredine rujna, ali to prvenstveno ovisi od godine do godine, objašnjava Nino te naglašava kako je ova godina bila jedna od rekordnih što se tiče intervencija.
– Ove godine imali smo više stotina intervencija na širem koprivničkom području. Točan broj ćemo znati tek kada sezona završi i kada sve brojke zbrojimo. Sama sezona krenula je već početkom lipnja, što je skoro pa mjesec dana ranije nego prijašnjih godina – naglašava Nino te dodaje kako sezona još uvijek traje, ali da bi dolaskom hladnijeg vremena trebala završiti.
Rijetko na intervencije odlaze tijekom dana. Većinom gnijezda uklanjaju noću i to uvijek u paru, rade po dvojica. Noću je lakše jer je većina stršljena u svojim gnijezdima i puno su mirniji.
– Lovimo ih takoreći na spavanju. Nekada ih znamo pronaći u šupljini drveta, nekada se smjeste pod rog, nekad na krovištu. Ponekad moramo skidati crijepove s krova, a znali smo se penjati i na osam metara visine. Svaki je teren zanimljiv i drugačiji – rekao je Nino.
Najgore što se može napraviti kada naiđu na gnijezdo, savjetuje ovaj stručnjak, je krenuti u uništavanje istoga sprejom za muhe.
– Sprej se potroši za 30-ak sekundi i onda nastane problem, ako je gnijezdo veće i ima više ulaza, jer se tim prvim plamenom ne ubiju svi stršljeni. Neki ljudi pokušavaju gnijezdo omotati vrećom za smeće što je također vrlo loša ideja – kaže Nino te naglašava kako on takve stvari ne bi radio ni u zaštitnom odijelu. Dodaje kako ih se neki ljudi pokušavaju riješiti dimom koji stršljene samo otjera iz gnijezda u koje se ubrzo vraćaju.
– Najbolje je pozvati stručnjake da gnijezda na pravilan način saniraju. Svaki amaterski pokušaj paljenja ili na bilo kakav drugi način uništavanja gnijezda izrazito je opasan, posebno ako je čovjek alergičan – naglašava Nino.
Nino se nagledao svakakvih situacija u svojoj dosadašnjoj karijeri, ali još uvijek postoje situacije kada se i sam iznenadi.
– Nekoliko puta sam bio uboden, ali na svu sreću nisam alergičan tako da nije bilo ništa strašno. Uboli su me prvenstveno zbog moje pogreške, trenutka nepažnje – kazao je Nino te naglasio kako se alergijska reakcija kod ljudi može razviti tijekom cijelog života.
– Uz centar 112, dosta ljudi se javi i preko svojih Općina, ali kako provodimo sustavne deratizacije ljudi znaju da se bavimo tim stvarima pa nazovu– kazao je Nino te otkrio kako je omiljeno stanište stršljana vinograd u kojem imaju mira i obilje hrane.
– Najčešća mjesta gdje stršljeni vole obitavati su mjesta gdje je slabo prisutan čovjek. Najčešće su to tavani, posebno vole kleti, tako da nam se tjedan dva prije berbi telefoni užare jer kako se ljudi pripremaju za berbe, idu na tavane, izvlače pute i ostali pribor koji cijele godine ne koriste i tada često nalete na gnijezda – rekao je Nino te zaključio kako ne postoji način prevencije nastanka gnijezda.
