Župan Darko Koren, dajući prije koji tjedan izjavu za Glas Podravine, bio je bolno iskren kada je kazao da njima kao Županiji odgovara to što će Opća bolnica Koprivnica otići u ruke Državi jer će se time riješiti i njenih dugovanja. No dodao je kako ga plaši da ta odluka Vlade neće napraviti znatnije pomake u sustavu koji zahtijeva temeljitiju i sveobuhvatnu reformu.
– Bojim se da pravoj reformi nećemo svjedočiti u predizbornoj godini jer da bi sustav kumulirao manje gubitaka, trebat će građani izdvajati više novca ili će biti nužno suziti neke usluge – rekao je Koren.
Nakon njegovih riječi nameće se razmišljanje koje vodi k tome da dio zdravstvenog sustava valja staviti u komercijalne svrhe. Jer, neupitno je da ogroman novac od državnih institucija, lokalne i regionalne samouprave te državnih tvrtki odlazi u ruke privatnih osiguravajućih društava u kojima ‘honorarno’ rade liječnici iz danas županijskih, a sutra državnih bolnica.
Sistematski pregledi
O čemu je točno riječ? O sistematskim pregledima. Gotovo svi zaposlenici županija, gradova, vladinih institucija, agencija i državnih firmi lopatama ubacuju novac u privatne osiguravajuće kuće pod čijim se krovovima obavljaju sistematski pregledi. Za pretpostaviti je da su naše bolnice, kakve god da jesu, u stanju same obaviti te poslove i naplatiti uslugu kao i svaki privatnik.
Iznijeli smo ideju o komercijalizaciji pojedinih usluga unutar bolničkog sustava s ciljem dodatnog priliva prihoda bolnicama. Na taj bi se način utjecalo na sistemske gubitke u zdravstvu koji su enormno veliki – kazao je Koren
Na taj bi se način novac usmjeravao posrnulom zdravstvu, a ta mala komercijalizacija amortizirala bi eventualna buduća viša davanja građana za zdravstveno osiguranje. Naravno, zagovaratelji liberalnog kapitalizma reći će da takvu ideju nije moguće provesti jer tržište mora biti otvoreno i njime vladati zakon ponude i potražnje. Osim toga, spomenut će i nužnost javne nabave.
Postojana računica
S druge strane, postavlja se pitanje može li naš sustav i broj liječnika podnijeti još jednu djelatnost, odnosno komercijalizirati dio poslovanja u svrhu obavljanja sistematskih pregleda. Čini se da može, jer liječnici koji obavljaju sistematske preglede u privatnim poliklinikama većinom su zaposlenici državnih ili županijskih bolnica. Kad bi im se omogućilo da prekovremeno, uz adekvatnu naknadu, taj isti posao obavljaju u ustanovi koja im uplaćuje mirovinsko, ne bi više postojao razlog da odlaze po dodatnu ‘pinku’ privatniku.
Vjerujemo da i privatne tvrtke ne bi ostale bez posla jer mnoštvo firmi koje nisu u vlasništvu države ili lokalne i regionalne samouprave i dalje bi mogle koristiti njihove usluge.
Za pretpostaviti je da su naše bolnice, kakve god da jesu, u stanju same obaviti te poslove i naplatiti uslugu kao i svaki privatnik
Da računica postoji, govore i gradovi naše županije i sama Županija. Svi oni, osim Grada Đurđevca, izdvajaju novac za sistematske preglede zaposlenika.
Županija je od 19. rujna temeljem javne nabave sklopila ugovor s Wiener osiguranjem, do tog datuma novac je išao Croatia osiguranju. Kako nam je rečeno iz Županije, oni za svakog zaposlenika, a ukupno ih je 127, izdvajaju 516 eura za zdravstvene usluge. Računica pokazuje da čak 65.532 eura iz proračuna odlazi privatniku umjesto u zdravstveni sustav. Dodajmo da sam župan i njegov zamjenik nemaju pravo na beneficiju sistematskog pregleda.
Grad Koprivnica za svoje zaposlenike izdvaja ukupno 10.000 eura koji odlaze Croatia osiguranju pod čijim krovom se obavljaju sistematski pregledi.
Agram life od Grada Križevaca na isti način ubire 6300 eura.
Ideja već postoji
Župan Koren u telefonskom razgovoru kazao nam je da je i sam razmišljao u smjeru koji smo iznijeli u ovom tekstu te je sličan stav iznesen na razini Zajednica županija.
– U tom je tijelu iznesena ideja o komercijalizaciji pojedinih usluga unutar bolničkog sustava s ciljem dodatnog priliva prihoda bolnicama. Na taj bi se način utjecalo na sistemske gubitke u zdravstvu koji su enormno veliki – kazao je Koren i dodao da ta tema nije naišla na plodno tlo uz argument da to ne bi bilo dobro iz više razloga.
Danas, kaže župan, i sam dvoji oko te ideje, ali je u potpunosti ne odbacuje. Razlog su dugačke liste čekanja za pojedine preglede. Boji se da bi se komercijalizacija dijela usluga mogla negativno odraziti na liste čekanja koje su za neke preglede suviše dugačke.
– Ti isti liječnici koji prekovremeno rade u privatnim poliklinikama, mogli bi prekovremeno raditi i na svojim radnim mjestima u svrhu smanjivanja lista čekanja – odgovorio je Koren i naglasio da je riječ o pitanju koje se tiče nesređenosti sustava koji omogućava da oni šeću iz javne u privatne poliklinike.
Zaključio je da se zalaže za komercijalizaciju dijela sustava, ali prije toga treba dobro odvagati koji njegov dio i kako staviti u funkciju tržišta, a da pritom dostupnost zdravstvenih usluga građanima dodatno ne trpi.
Gradonačelnik Koprivnice i saborski zastupnik Mišel Jakšić ističe:
– Bilo bi dobro nešto po tom pitanju promijeniti da novac ostane u sustavu i na taj se način smanje dugovi bolnica – kaže Jakšić i zaključuje kako je neprihvatljivo da raste broj zaposlenih u javnim službama, a broj kreveta u bolnicama ostaje isti ili se smanjuje.
