[SELO MOJE MALO] Selo bez ijednog osnovnoškolca, s jakom stočarskom proizvodnjom i tvornicom s više od stotinu zaposlenih

Naselje Kuštani smjestilo se podno najzapadnijih obronaka Bilogore, uz prometnicu između Rovišća i općinskog središta Sveti Ivan Žabno. Zbog plodnog tla i pogodnih uvjeta za život, ove krajeve čovjek je davno naseljavao. Stanovnici su se bavili poljoprivredom, ratarstvom i uzgojem stoke. Plug i ostalu poljoprivrednu mehanizaciju na poljima još u prošlom stoljeću vukli su konji, a prije 20-ak godina svaka je kuća u selu imala nekoliko krava. Danas je situacija drugačija, konja više nema, a ratari i stočari mogu se na prste izbrojiti. U selo smo stigli s prvim snijegom ove zime, zaustavivši se na gospodarstvu smještenom uz samu prometnicu. Tu nas je dočekao Nenad Pavlić. On je jedan od rijetkih poljoprivrednika koji se bavi govedarstvom.


U selu, u koje je iz Cirkvene davno došao njegov pradjed Tomo, živi od rođenja. U Bjelovaru je završio srednju elektrotehničku školu i jedno je vrijeme radio u struci, no nakon propasti tvrtke u kojoj je bio zaposlen, posvetio se poljoprivredi i nastavio razvijati gospodarstvo koje je naslijedio. Odlučio se za sustav krava-tele. Glavni proizvod je tele, spremno za daljnji uzgoj i tov.

– Imam OPG i u sustavu sam PDV-a. Bavim se govedarstvom, uzgajam krave i telad i od toga živim. To je manje gospodarstvo, imam svega 10 krava i telad, koja nakon tri mjeseca sisanja ide u prodaju. To mi je glavni izvor prihoda, no živim sam i to mi je dovoljno – kazao je Nenad.

Dodao je da na 10-ak jutara zemlje uzgaja hranu za stoku, a za obradu posjeduje svu potrebnu mehanizaciju – tu je linija za pripremu sijena, balirka, traktori i strojevi za obradu zemlje, no prema njegovim riječima, sve je to starije više od 30 godina.

Nenad Pavlić // Foto: Mirko Lukavski

– Prvi traktor obitelj je kupila 1982. godine, do tad su još plug za oranje vukli konji – kazao je.


Istaknuo je da Kuštani danas imaju 30-ak naseljenih kuća u kojima živi stotinjak stanovnika, od kojih se jedan još uvijek preziva Kuštan. Prema procjeni mještana, njihova prosječna starosna dob je oko 60 godina. Veliku stočnu farmu ima Dragutin Beštek, a stočarstvom se bave i Stevo Makar i Anđelko Šter. Svojevremeno je na sabiralište u Kuštanima mlijeko nosilo više od 30 mještana. To je sabiralište zatvoreno, a danas na otkupnoj stanici zagrebačkog Dukata u Kenđelovcima mlijeko isporučuju proizvođači iz Kuštana, Kenđelovca i Cirkvene. Mlijeko je isporučivala i jedna mještanka iz Hrsova, no odnedavno je odustala od proizvodnje. Ostali stanovnici poljoprivredom se bave isključivo za svoje potrebe, a mnogi za svoje potrebe imaju i vinograde na Cirkvenskom i Ledinskom brdu.

U Kuštanima je radila i pilana u vlasništvu obitelji Brlečić, a uz pilanu je bio i mlin na parni pogon. Mlin danas radi na struju, a pilane više nema, no zato je u selu tvrtka koja u drvnoj industriji zapošljava više od stotinu radnika, a čak 90 posto svojih proizvoda izvozi diljem Europe, ali i u Egipat, Kinu i Tajvan.

U selu je i tvrtka koja se bavi proizvodnjom i prodajom ogrjevnog drveta. Mještani imaju i trgovinu, a ponovno je otvoren ugostiteljski objekt.

Foto: Mirko Lukavski

Sve do prije 10-ak godina u Kuštanima je Mato Kubin vodio bravarsku radionicu. Radio je gotovo sve bravarske poslove, od ograda do popravaka na poljoprivrednim strojevima.

Mjesto je elektrificirano, ima javnu rasvjetu, telefon, asfalt, vodovod i plin.


Autobusno stajalište u selu je malo, cesta je uska, a s obzirom na to da mještani odlaze na posao u Vrbovec, nadaju se da će dobiti i neophodan nogostup. Stanovnike na posljednji počinak voze na zajedničko groblje u Cirkveni, gdje je i škola za polaznike nižih razreda. I Nenad je prva četiri razreda pohađao u Cirkveni.

– Kolegica i ja smo iz našeg sela u kilometar i pol udaljenu Cirkvenu, po snijegom zatrpanom i gotovo neprohodnom putu zimi putovali i do dva sata – prisjeća se Nenad, usput dodavši da je i najbliža crkva u Cirkveni.

U Cirkveni je i centar društvenog života za stanovnike Kuštana. Dosta mještanki je aktivno u udruzi žena Graničarke, a u KUD-u Stari Graničar Cirkvena plešu i pjevaju folkloraši iz Kuštana.

Najbliža veterinarska ambulanta je u Kenđelovcu, a najbliži liječnik i zubar su u četiri kilometara udaljenom Svetom Ivanu Žabnu, gdje je i osnovna škola od prvog do osmog razreda, a po novom ustroju i pošta.

Iako je županijsko središte Koprivnica, doznajemo da su stanovnici Kuštana najviše okrenuti 19 kilometara udaljenom Bjelovaru, gdje se školuju, zapošljavaju i liječe. Mnogo je mladih otišlo i na rad u inozemstvo, a ostali su uglavnom malobrojni radno sposobni. Nažalost, djece gotovo da i nema. U selu je tek dvoje djece vrtićke dobi, osnovnoškolaca nema, a u srednju školu iz Kuštana idu tri učenika. Najmlađi stanovnik je iz obitelji Jambrek, a najstarija Dora Ivša ima 90 godina.

Vezani članci

Najčitanije