Na međi Koprivničko-križevačke i Varaždinske županije nalazi se naselje Mala Rijeka. Mjesto je nekad bilo u sastavu sela Duga Rijeka, a u popisu stanovništva iz 1890. godine Mala Rijeka vodi se kao zasebno naselje u kojemu je popisano 157 stanovnika, većinom pravoslavne vjeroispovijesti. Smjestivši se na brdu na nadmorskoj visini od 272 metra, mjesto je pogodno za uzgoj stoke, koju je oduvijek držalo svako domaćinstvo. Nažalost, i ovo malo ruralno naselje dijeli sudbinu većine naših sela, pa se broj stanovnika unazad nekoliko desetljeća vidno smanjio. Dok je pedesetih i šezdesetih godina proteklog stoljeća u selu živjelo više od 120 stanovnika, danas je ovdje tek nekoliko obitelji, a mi smo posjetili obiteljsko gospodarstvo koje vodi Jovo Šuka. Rodom iz Osijeka Vojakovačkog, on je prije dvadesetak godina svoju ljubav i novi život pronašao u Maloj Rijeci gdje sa suprugom Brankom ima troje djece. Kći Jovana ima 18 godina i farmaceutski je tehničar, mlađa sedamnaestogodišnja Nikolina buduća je fizioterapeutkinja, dok najmlađi sin Aleksandar još ide u osnovnu školu te pohađa sedmi razred u OŠ u Rasinji. S njima žive, i još uvijek rade, i Brankina majka Desanka i otac Miloš Grubačević, od kojih su preuzeli i vođenje obiteljskog gospodarstva.

– Imamo ukupno četrdesetak grla simentalske pasmine. To su uglavnom mliječne krave, te nekoliko junadi i podmlatka. Dnevno isporučimo oko 350 kilograma mlijeka najviše kakvoće – rekao nam je Jovo, skrenuvši usput pažnju i na čudno vrednovanje kvalitete mlijeka. Mlijeko proizvedeno na njegovom obiteljskom gospodarstvu ima 4,8 posto mliječne masti, i 3,50 proteina. Otkupljivači plaćaju najviše za 4,3 posto masti i 3,4 posto proteina, a sve što je iznad toga, ne plaća se više, već po cijeni za niže navedene vrijednosti. Moderna lauf staja na ovom gospodarstvu podignuta je oko 2005. godine bez kreditnih zaduženja, a za ishranu stoke ova obitelj obrađuje dvadesetak jutara zemlje. Za obradu posjeduju svu potrebnu mehanizaciju, a na gospodarstvu rade svi, dajući svoj udio koliko mogu.
Prošetali smo i selom, te se u kratkom vremenu susreli s nekoliko moćnih traktora kojima su mještani krenuli na polja. Ovdašnji žitelji oduvijek su među prvima prihvaćali inovacije u poljoprivredi pa je tako i pojavom vršalica, pokojni Gojko Grubačević među prvima doveo „dreš“ i traktor u selo. Iako malobrojni, stanovnici Male Rijeke svojom marljivošću svakodnevno dokazuju da selo i dalje živi i ima budućnost. Potvrdio je to i naš domaćin te naglasio da za njega a i za njegove sumještane vrijedi misao da je „u gradu novac, a na selu život“, naglasivši da unatoč napornom radu, život na selu nije toliko stresan, a dobrom organizacijom posla uvijek se nađe vremena i za slobodne aktivnosti. U selu se osim na gospodarstvu Jove Šuke, proizvodnjom mlijeka bave i obiteljska gospodarstva koje vode Željko Hudin i Slobodan Grubačević, a ukupno dnevno isporuče oko 1500 kilograma mlijeka. Kako smo čuli, ratarstvom i svinjogojstvom bavi se Ljubiša Grubačević. Mještani su dokazali da znaju i mogu razvijati poljoprivrednu proizvodnju, unatoč problemima kojih ne bi trebalo biti u današnje vrijeme. Radi se o čestim nestancima električne energije, pa je tako ove zime nestalo struje u nekoliko navrata. Jednom je struja nestala ujutro u 6 sati i nije je bilo sve do 15 sati poslije podne, pa krave nisu bile pomužene jer za mužnju treba struja.

– Zbog toga je više krava dobilo upalu, pa su veterinari Dalibor Hadelan i Mladen Topolko imali pune ruke posla – naglasio je naš sugovornik Jovo. Vrijedni poljoprivrednici imaju problema i s nedostatkom vode. Selo još uvijek nema vodovod, a za držanje stoke potrebno je mnogo vode. Bunari ovdje u ljetnim mjesecima često znaju i presušiti i sva je sreća da u selu još uvijek postoji stari izvor vode Tubakuša, nazvan po mještaninu Tubak koji je nekada živio u blizini izvora.
U blizini sela su šume, a u naselju je i pilana u vlasništvu Branka Ostoića.
Od glavne prometnice iz smjera Rasinje, do Male Rijeke vodi kilometar neasfaltiranog puta. Samo mjesto je asfaltirano, ima struju, javnu rasvjetu, telefon i (spori) internet. Fali im vodovod, a o kanalizaciji i grijanju na plin ne razmišljaju. Mještani imaju i vlastito groblje. Najbliža pravoslavna crkva je u obližnjoj Dugoj Rijeci i posvećena je Presvetoj Trojici. U tom susjednom selu je i najbliža trgovina, a liječniku i zubaru, žitelji Male Rijeke idu u općinsko središte Rasinju.
– Kad nas u zimi snijeg zatrpa, mi vlastitim strojevima prokrčimo put do glavne ceste prema Rasinji – kazali su nam složni malobrojni mještani, uvjerivši nas da selo ima budućnost. Danas u 5 nastanjenih kuća živi ukupno 25 stanovnika, od kojih je čak desetoro djece od 5 do 19 godina starosti. Od prvog razreda osnovne, pa do četvrtog srednje škole, iz Male Rijeke pohađa devetoro učenika. Najstariji mještanin je Dušan Grubačević rođen 1947. godine, a najmlađa Bojana Grubačević ima 5 godina, pa je za nadati se da će Mala Rijeka u budućnosti postati mnogo veća.







