Depresija se smatra bolešću novog doba, no kad je riječ o antidepresivima, mnogi su i dalje vrlo oprezni te imaju puno pitanja. Oni mogu biti kao Božji dar za ljude koji se bore s depresijom, ali kao i svi lijekovi, imaju nuspojave i zbog toga treba biti oprezan oko svake promjene u tijelu kada počinjete uzimati novi lijek.
Mirna Zagrajski-Brkić, psihijatrica u koprivničkoj bolnici odgovorila nam je na neka općenita pitanja vezana uz antidepresive te pritom naglasila kako depresiju prvenstveno obilježava promjena raspoloženja (unutarnjeg emocionalnog stanja), uz promjene nagona, gubitka interesa, zadovoljstva, energije i volje, promjene na području kognicije-mišljenja, doživljaja sebe i okoline, poremećenog pamćenja, koncentracije, spavanja i apetita. Depresija se često javlja uz neke druge poremećaje: neurološke, kardiovaskularne, onkološke, ali isto tako i psihičke, a često se depresivni poremećaj vidi i kod osoba s problemom ovisnosti o alkoholu i drogama ili poremećajem ličnosti.
Podaci Eurostata
– Iz dokumenta Europske komisije od 7. lipnja ove godine, koji govori o cjelovitom pristupu mentalnom zdravlju navode se podaci Eurostata za 2019. godinu, gdje je udio osoba koje pate od kronične depresije u EU oko sedam posto, za Hrvatsku taj podatak iznosi 11 posto – ističe psihijatrica i dodaje da su prema izvješću o potrošnji lijekova u Hrvatskoj iz 2021. godine Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) lijekovi koji djeluju na živčani sustav treći po potrošnji u našoj županiji. S time da je zastupljenost anskiolitika, odnosno lijekova za smirenje dva do tri puta veća od antidepresiva, što se smatra nepovoljnim jer postoji potencijal razvoja ovisnosti o lijekovima za smirenje kod dugotrajnog uzimanja, o čemu je, kaže, važno upoznati pacijente.
– Kod korištenja antidepresiva NE postoji javljanje ‘drug-seeking’ ponašanja karakterističnog za sredstva ovisnosti – naglašava.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo nedavno je objavio godišnje izvješće za 2022. godinu u kojem je zabilježena visoka potrošnja anksiolitika i antidepresiva. Izdana su gotovo 53.000 recepta, od čega se oko devet posto odnosi na anksiolitike.
Potrošnja anksiolitika u Hrvatskoj je otprilike dvostruko veća nego u razvijenim europskim državama, navodi HALMED. Predvode Koprivničko-križevačka, Vukovarsko-srijemska i Osječko-baranjska županija, a anksiolitici se najmanje koriste u Splitsko-dalmatinskoj, Međimurskoj i Istarskoj županiji.
Po pitanju antidepresiva, njihova potrošnja je manja u Hrvatskoj nego u razvijenoj Europi, ali se također bilježi rast. U 2021. godini je 37 od 1000 hrvatskih stanovnika redovito uzimalo antidepresive.
Ipak, kako doznajemo od Mateja Jaušića i Marine Nemec Jozić, magistra farmacije Ljekarne Koprivnica, potrebno je poticati primjenu terapije antidepresivima koju liječnik propiše jer je cilj liječenja uključiti pacijente natrag u društvo, a ne ih stigmatizirati. Smatraju da negativne reakcije okoline na primjenu antidepresiva pacijentima šalju krivu poruku i zbog toga postoji veća vjerojatnost da pacijenti odbiju uzimati lijekove ili ih uzimaju na neadekvatan način što povećava udio pacijenata u društvu i produljuje njihove probleme.
Biljni prepravci, alternativa za antidepresive
– U liječenju depresije uz lijekove koristi se i psihoterapija. Savjetuje se i primjena urednog stila života koji uključuje zdrave i redovne obroke, higijenu spavanja, fizičku aktivnost, prestanak pušenja i smanjenje konzumacije alkohola – ističu magistri i dodaju kako u ljekarnama postoje različiti dodaci prehrani sa sadržanim biljkama i sintetskim tvarima koje mogu imati antidepresivno djelovanje, primjerice šafran, S-adenozil metionin i omega-3 masne kiseline. Iako je na tržištu moguće pronaći biljne pripravke koji doprinose poboljšanju simptoma depresije, oni nisu zamjena za standardnu terapiju, nego se mogu smatrati njenom dopunom, naglašavaju i dodaju kako je preparat s najviše kliničkih dokaza o djelovanju gospina trava, no ona ulazi u interakciju s mnogim lijekovima pa je o njenoj primjeni obavezno savjetovanje s liječnikom ili ljekarnikom.
Antidepresivi se koriste i kod drugih poremećaja
Osim u liječenju depresije, Zagrajski-Brkić kaže, da se antidepresivi koriste u liječenju i kod drugih poremećaja raspoloženja, anskioznih poremećaja, paničnog poremećaja, opsesivno kompulzivnom poremećaja, PTSP-a, a neki od antidepresiva imaju povoljan učinak na regulaciju spavanja i ublažavanja kroničnih bolnih sindroma. Oni, osim na živčani sustav, djeluju i na druge organske sustave, a u medicinskom smislu najvažiji su kardioprotektivni učinak i imunomodulacijski učinak. U Hrvatskoj je registrirano i pacijentima dostupno oko 20 vrsta antidepresiva u različitim dozama.
Za liječenje poremećaja mentalnog zdravlja postoje određene procedure, ističe psihijatrica i dodaje kako antidepresive propisuju liječnici obiteljske medicine, psihijatri i drugi specijalisti. Očekivani učinak antidepresiva kao lijeka postaje vidljiv od jednog do osam tjedana liječenja, a ukoliko prva linija liječenja ne dovede do željenog učinka, uvode se drugi antidepresivi i lijekovi do pronalaska učinkovite kombinacije. Ako i dalje nema poboljšanja razmatra se primjena elektrokonvulzivne terapije ili transkranijalne magnetske stimulacije, objašnjava Zagrajski-Brkić i dodaje kako je, nažalost poznato postojanje rezistentnih oblika poremećaja mentalnog zdravlja, tako i depresije, kada ne dođe do oporavka već neki simptomi bolesti budu trajno prisutni.
Nuspojave korištenja antidepresiva
– Po pitanju sigurnosti i podnošljivosti, odnosno javljanja nuspojava antidepresiva važno je reći da su to lijekovi koje propisuje liječnik i da su osobe koje ih uzimanju pod liječničkim nadzorom i na taj način prepoznaje se eventualno javljanje nuspojava bilo onih blažih u obliku pospanosti, omaglice, mučnina, promjene krvnog tlaka, suhoća usta ili onih težih, no njihova učestalost je relativno mala – naglašava i dodaje kako se u liječenju poremećaja mentalnog zdravlja, uz lijekove, primjenjuju i nefarmakološke metode koje uključuju psihoterapijske metode i psihoedukaciju o životnim navikama koje je preporučljivo razvijati. Po pitanju što se sve može učiniti kako bi podržali vlastito zdravlje i pomogli sebi ili osobama u našoj okolini, Zagrajski-Brkić smatra kako je bitno osvijestiti brigu o sebi, uključujući svoje tjelesno i mentalno zdravlje.
– Učenje i prihvaćanje vlastitih vrijednosti koje su bliže autentičnim potrebama osobe i usmjeravanje sebe prema određivanju vlastite svrhe i davanja sebi prava na sreću koja je ustvari stanje uma, dolazi se do usmjeravanja na pozitivne misli koje proizvode i pozitivne osjećaje – objašnjava i dodaje kako je siguran put donošenje malih svakodnevnih dobrih odluka za sebe i svoje zdravlje.
– ‘Oporavak od bolesti često izgleda kao početak života iznova’, izreka je Cornelie Meigs i to je zaista tako u stvarnom životu. Bitno je prihvatiti sebe, truditi se da se oporaviš i na koncu dobiješ ono najvrijednije, novi život – zaključuje Zagrajski-Brkić.
