Agencija za lijekove i medicinske proizvode (Halmed) tijekom protekle godine imala je blizu 10.000 prijava sumnji na nuspojave lijekova i cjepiva, što je više za 148 posto u odnosu na pretprošlu kad je bilo oko 4000 prijava. Značajan rast rezultat je prijava sumnji na nuspojave cjepiva protiv bolesti Covid-19.
Ipak, broj prijava za cjepiva ne upućuje na pitanja o sigurnosti primjene cjepiva, već je indikator kvalitete sustava prijavljivanja, odnosno visoke osviještenosti zdravstvenih radnika i pacijenata, ističu u Agenciji za lijekove.
Najmanje ukupnih prijava na nuspojave nakon primjene lijekova ili cjepiva prošle su godine stigle od liječnika i pacijenata iz Like (samo 15) i Koprivničko-križevačke županije (22). Iz Međimurja stiglo je 150 prijava, Varaždina 146, Zagorja 123, Bjelovara 65, a Virovitice 38 prijava. Kad se uzme u obzir slaba naseljenost Ličko-senjske županije, može se komotno reći kako je najmanje prijava na nuspojave cjepiva ili lijekova tijekom prošle godine bilo s područja Podravine i Prigorja.
U Halmedu naglašavaju kako je prijavljena sumnja da su lijek ili cjepivo izazvali smrt 137 pacijenata prošle godine, što je rast od čak 90 posto u odnosu na predlanjske prijave najtežih ishoda. Prijavljeno je i 227 sumnji da je pacijentima bio ugrožen život (92 posto više) te 79 sumnji na invalidnost (243 posto).
“Analizom podataka o lijekovima za koje je prijavljena sumnja na nuspojavu sa smrtnim ishodom uočava se da se, jednako kao i lani, u najvećem broju prijava radi o lijekovima za zloćudne bolesti i imunomodulatorima. Na drugom mjestu su lijekovi za liječenje i prevenciju sustavnih infekcija, koji obuhvaćaju i cjepiva protiv Covida”, tumače u Hrvatskoj agenciji za lijekove.
“U najvećem broju smrtnih slučajeva pacijenti su imali tešku podležeću bolest, primjerice zloćudnu bolest (karcinom), nasljednu metaboličku bolest, kardiovaskularnu bolest ili transplantaciju organa. Prisutnost takvih bolesti otežava procjenu uzročno-posljedične povezanosti između primjene lijeka i nuspojave te je teško isključiti utjecaj tijeka progresije same bolesti na smrtni ishod”, navodi se u izvještaju. Sumnja da je smrtni ishod nastupio kao nuspojava cjepiva protiv bolesti Covid-19 zaprimljena je u 49 slučajeva u 2021. godini.
“Za jednu prijavu uzročno-posljedična povezanost između primjene cjepiva i smrtnog ishoda ocijenjena je kao vjerojatna, za jednu kao moguća, dok je za 15 prijava ocijenjeno da ta sumnja nije vjerojatna. Za 32 prijave uzročno-posljedičnu povezanost između primjene cjepiva i smrtnog ishoda u trenutku zaključenja podataka za izradu izvješća nije bilo moguće ocijeniti iz dostupnih podataka”, zaključuju u Agenciji.
S područja Koprivničko-križevačke županije, prema dostupnim informacijama, nije bilo prijava težih nuspojava vezanih uz cjepiva protiv Covida. Uglavnom je bila riječ o blažim nuspojavama koje su prolazile same od sebe.
Premda Agencija još nije objavila službene podatke o ukupnoj potrošnji lijekova za prošlu godinu u državi i po županijama, neslužbene informacije govore kako je zabilježen rast u svim kategorijama. Može se to iščitati i iz podataka o potrošnji lijekova u Općoj bolnici u Koprivnici tijekom 2021. godine. Prema službenim podacima koprivničke bolnice, ukupni rashodi za lijekove lani su iznosili blizu 30 milijuna kuna, što je povećanje od gotovo 29 posto u odnosu na prethodnu godinu kad su ti troškovi iznosili nešto manje od 23 milijuna kuna.
U bolnici tumače kako „veliki udjel u rashodima za lijekove čine rashodi za posebno skupe lijekove koji su tijekom prošle godine iznosili oko 10 milijuna kuna“. U istom razdoblju 2020. godine bolnica je za posebno skupe lijekove izdvojila oko devet milijuna kuna, što znači da su troškovi samo u toj stavci lani bili veći za 11 posto, odnosno za oko milijun kuna.
Bit će, u svakom slučaju, zanimljivo doznati i ukupnu potrošnju psihoframaka po županijama tijekom prošle godine, nakon što Halmed najesen objavi službene podatke. Godinama je naša županija bila apsolutni neslavni prvak po potrošnji lijekova koji djeluju na živčani sustav, odnosno po ispijanju Normabela, Apaurina, Xanaxa, paracetamola i tramadola i drugih iz tih skupina.
No, onda se dogodila pandemijska 2020. godina u kojoj Podravina i Prigorje prvi put nisu bili najveći potrošači psihofarmaka. Podaci Halmeda otkrili su kako je potrošnja antipsihotika, anksiolitika, hipontika i analgetika predlani bila rasla za 3,7 posto, a najpropisivaniji lijekovi bili su anksiolitici Apaurin i Normabel s djelatnom tvari diazepam. Njih se dnevno u prosjeku trošilo gotovo 40 doza na 1000 stanovnika. Naša je županija te godine opet bila u vrhu, ali ovaj put tek treća, iza vukovarskog i virovitičkoga kraja.
Uvjerljivo najviše lijekova koji djeluju na središnji živčani sustav pretprošle se godine, dakle, trošilo na području Vukovarsko-srijemske, Virovitičko-podravske i Koprivničko-križevačke županije. Najmanje takvih tableta trošili su pacijenti u Istarskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Zagrebačkoj županiji. Prema predlanjskim podacima koji se odnose na izvanbolničku potrošnju, vukovarski je kraj trošio 267 definiranih dnevnih doza na tisuću stanovnika, što je rast od 8,5 posto u odnosu na predlani. Virovitička regija bila je druga s potrošnjom od 266 doza uz rast od čak 10,4 posto, a naša županija završila je na trećem mjestu s 261 dozom, što je oko tri posto više u odnosu na prethodnu godinu. Rasli smo i mi, ali ne onoliko koliko su rasli drugi.
Ipak, analizom višegodišnjih podataka o potrošnji psihofarmaka došli smo do spoznaje kako se dnevno korištenje određenih doza psihoframaka na 1000 stanovnika u desetogodišnjem razdoblju u našoj županiji povećalo za čak 74 posto. Primjerice, tijekom 2010. godine u Podravini i Prigorju trošilo se oko 150 doza na tisuću stanovnika, a predlani je ta brojka iznosila čak 261 definiranu dnevnu dozu.
Po potrošnji anksilotika, lijekova za smirenje, koprivnički kraj bio je predlani u hrvatskom vrhu s više od 112 dnevnih doza na 1000 stanovnika. Najpropisivaniji lijekovi u toj skupini su Normabel i Apaurin. Na drugome je mjestu bila Osječko-baranjska županija s oko 110 dnevnih doza, a na trećem Vukovarsko-srijemska s oko 104 doze. Najmanje Normabela i Apaurina trošili su u Istri (55), Međimurju (63) i Zagrebačkoj županiji (66 dnevnih doza).
I po potrošnji antidepresiva, od kojih su najkorišteniji lijekovi s djelatnom tvari sertralin, Koprivničko-križevačka županija bila je među tri najveće: u toj skupini još su vukovarski i sisački kraj.
Posljednji službeni podaci Halmeda otkrili su kako je ukupna potrošnja lijekova u Hrvatskoj tijekom 2020. godine iznosila oko 8,4 milijarde kuna i bila je za oko 10 posto viša nego godinu ranije. Prema definiranoj dnevnoj dozi na 1000 stanovnika, dnevna potrošnja lijekova u Hrvatskoj u prosjeku je iznosila 1321 dozu na tisuću ljudi, što je bilo oko 3,2 posto više.
Lijek s najvećom prosječnom dnevnom potrošnjom po dozama na 1000 stanovnika je acetilsalicilna kiselina (Aspirin), a slijede ramipril (za sniženje tlaka), atorvastatin (za sniženje kolesterola), kolekalciferol (vitamin D) te pantoprazol (protiv žgaravice). Najveću ukupnu dnevnu potrošnju svih lijekova u definiranim dozama na 1000 stanovnika imale su Sisačko-moslavačka, Bjelovarsko-bilogorska, Krapinsko-zagorska i Virovitičko-podravska županija. Najmanje lijekova dnevno se predlani trošilo u Požeško-slavonskoj, Splitsko-Dalmatinskoj, Dubrovačko-neretvanskoj i Zadarskoj županiji.
Tekst: Robert Mihaljević
